U Muzeju otvorena izložba „Drniški pršut“

U Gradskom muzeju Drniš postavljena je prva od dvije ovoljetne autorske izložbe drniškog Gradskog muzeja. Viši kustos Davor Gurina postavio je izložbu o drniškom najpoznatijem proizvodu,drniškom pršutu.

Kroz izložbu dat je povijesni presjek zapisa i ostale sačuvane dokumentacije koja svjedoči o soljenju mesa u neolitiku, prvim početcima proizvodnje drniškog pršuta, preko masovne industrijske proizvodnje,do zalaganja ovdašnjih pršutara da se pršutu dodjeli primjerena zaštita. Izložba je organizirana uz potporu Ministarstva kulture i Udruge proizvođača drniškog pršuta koja danas okuplja 12 privatnih pršutana sa šireg drniškog područja, a koji su se lani izborili da ih se upiše u Registar hrvatskih proizvodazaštićenog zemljopisnog porijekla.
Iznoseći povijesne činjenice koje svjedoče o uzgoju i preradi svinjskog mesa soljenjem,autor izložbe Davor Gaurina je istaknuo kako to potvrđuju nalaziu neolitiku i na nekim lokalitetima na drniškom području( nalazište Pokrovnik), svinjetina je ujedno bila dominanta hrana rimskih vojnika (nalazište Burnum) , a o načinu uzgoja postaje i zapisi rimskih pisaca. Rimljanima, čiji način proizvodnje pršuta ostavio je traga u mnogim mediteranskim zemljama, trebamo zahvaliti i za uvođenje mesara kao glavnog oruđa za obradu mesa, kazao je Gurina i dodao kako upotreba dima u proizvodnji pršuta specifična je razlika drniškog pršuta koja se prvi put spominje u Statutu Grada Šibenika iz 1433. godine,a koji je propisivao da je sušeno svinjsko meso ono koje je „slano i najmanje petnaest dana sušeno na dimu”, a to je meso tada bilo najskuplje i najcjenjenije.
Početak ozbiljna proizvodnje pršuta za tržište u drniškom kraju počinje 1966.godine kada se iz PZ”Gradina” razvio PIK “Petrovo polje”. Prva pruštana gradi se 1970.godine imala je kapacitet 6000 komada pršuta. Od 1976. godine kada je PIK „Petrovo polje” u sklopu splitskog „ Mesoprometa” ,pršut iz Drniša po prvi put se pojavljuje pod nazivom –drniški pršut . Nova suvremena pršutana kapaciteta 50.000 pršuta otvorena je 1981.godine i do 1991. godine proizvodnja je narasla i na 60 000 pršuta godišnje. Drniškim pršutima sladili su se mnogi državnici, od austrijskih careva Franje I i Franje Josipa ,Josipa Broza Tita do engleske kraljice Elizabete II i predsjednika SAD Georga Busha mlađeg, zaključio je Gurina.
Zvonimir Marin predsjednik Udruge drniških pršutara na svečanom otvaranju izložbe najavio je kako je pri kraju složena procedura priznavanja izvornosti drniškog pršuta u Europskoj uniji nakon čega će se on moći prodavati na tržištu EU od 500 milijuna potencijalnih kupaca. U osnivanju konzorcija proizvođača pršuta ,kao što su danas organizirani proizvođači pršuta u Italiji,vidi velike mogućnosti njegove promocije i prodaje. Predsjednik Udruge pršutara dodao je kako znak na prilazima gradu „Drniš – grad pršuta” imati će smisla samo ako se u Drnišu uredi prostor u kojem će se pršut moći i kušati. Izložbu je prigodno otvorio drniški gradonačelnik Josip Begonja podsjetivši kako se uz drniški pršut i radovalo i tugovalo, rađala i umiralo,a davno je probio lokalne granice i danas je daleko dogurao.
-Ulaskom Hrvatske u EU otvaraju se daleko veće mogućnosti koje traže ozbiljniji pristup,veće kapacitete u proizvodnji,jače udruživanje pršutara ne samo na papiru,a sve to moramo već danas raditi kako nam se ne bi dogodilo da uz sirovinu koju danas uvozimo iz inozemstva ne dobijemo i uvozni drniški pršut s obzirom na velike proizvođače u Italiji i Španjolskoj, kazao je gradonačelnik Begonja.
U prigodi svečanog otvaranja pučki pjesnik Stipan Grcić pročitao je svoju pjesmu o drniškim pršutu. Gradski muzej ujedno je tiskao posebnu brošuru”Drniški pršut” .
Brojni posjetitelji su nakon svećenog otvaranja mogli degustirati pršut iz miljevačke pršutane „BelCRO”. Izložba će u Muzeju biti postavljena do 19. srpnja 2013.