Prominjani obilježili 130 godina svoje Općine

Nizom svečanosti u Oklaju je obilježeno 130. godina od utemeljenja Općine Promina, koja će svoj dan ubuduće slaviti 23. srpnja, umjesto 29. rujna.
U općinskom središtu svečanost se odvijala pod sloganom “Nama je gorjeti, s ponosom ‘oditi, i čežnju kripiti riči ‘rvackom” kojoj su uz brojne Prominjce pristigle iz svih krajeva Hrvatske, nazočili i saborski zastupnici Ante Kulušić i Petar Baranović, šibensko kninski dožupan Tomislav Vrdoljak, umirovljeni general HV-a Rahim Ademi, predstavnici Ministarstva branitelja, braniteljskih udruga, OSRH, MUP-a te gradonačelnici i načelnici susjednih gradova i općina.
Proslava 130 godina Općine Promina započelo je koncelebriranom misom u župnoj crkvi sv. Mihovila koju je predvodio oklajski župnik fra Petar Pletikosa,a obilježilo ju je otvaranje Spomen sobe žrtvama Domovinskog rata.
Upravo u prominskom kraju pale su prve žrtve u rujanskom ratu 1991. godine na drniškom području. Tijekom okupacije zvjerski je ubijeno na kućnom pragu 45 Prominjaca, a ujedno je s ovog područja 21 je poginuli branitelj. Njima u spomen uređen je poseban prostor u prizemlju zgrade općine u kojem su izvješene fotografije svih 66 žrtava.
Ceremonija otvorenja bila je posebno emotivna, uz okupljene članove obitelji, prijatelje i suborce. Nastup operne pjevačice Milke Gojčete, klape Drniš i Prominskih djevojaka obučenih u narodne nošnje a koje su čitale stihove hrvatskih pjesnika, mnoge je dirnuo u srce.
Dok su na zidovima Spomen sobe gledali njima draga, voljena lica koja su pala za slobodnu Hrvatsku mnogobrojni okupljeni nisu ni pokušali sakriti suze.

  • Govor predsjednika Općinskog vijeća Općine Promina Danijela Džape 

Obilježavanje općinske obljetnice nastavljeno je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno središnjeg križa stradalnicima Domovinskog rata, a potom i svečanom sjednicom Općinskog vijeća koju je otvorio predsjednik Danijel Džapo, uvodno kazavši kako novoizabrano prominsko Općinsko vijeće na svojoj prvoj radnoj sjednici održanoj početkom srpnja ove godine, donijelo je odluku o promjeni datuma proslave Dana općine Promina.

Odlučeno je da se Dan općine obilježava 23. srpnja umjesto 29. rujna na blagdan sv. Mihovila, koji će se odsada obilježavati samo kao blagdan prominskog zaštitnika uz crkvene svečanost.
– ‘Na današnji dan 23. srpnja 1883. godine konstituirana je Općina Promina kada je prvim načelnikom postao Marko Škovrlj, dok je prvi tajnik bio Niko Čavlina.
Prominski narod je godinama težio osnivanju svoje Općine, koja bi objedinila ono što je činilo geografsku, ekonomsku, kulturološku ali i mentalnu cjelinu čovjeku koji se nazivao Prominac. Te težnje su uslišane 22. studenog 1882. godine austrijski car Franjo Josip potpisao Odluku o osnivanju Općine Pomina. NA radost gotovo 5 tisuća tadašnjih žitelja. Ipak prošlo je više od pola godine dok sus e održali prvi izbori, na kojima je izabrano 12 viječćnika a tek nakon mjesec dana i da se izabere prvi načelnik. To je bio ujedno i početak rada Općine Promina te konačno odcjepljenje od kninske općine. Iste godine započelo je građenje općinske zgrade., koju su zidali prominski zidari uz svesrdnu pomoć Prominjana. U četiri godine završeno je velebno zdanje, koje je bilo zapaljeno i u 2. Svjetskom ratu i u Domovinskom ratu ali je uvijek bila obnovljena. I dana danas krasi naše mjesto, predstavlja spomenik svim radostima i svim patnjama žitelja. Ona nije bila samo zgrada općine već i škole i ambulante.
Uslijedila su vremena kada je Promina živjela punim plućima, rastao je broj stanovnika, sve do 1. Svjetskog rata kada Prominjani odlaze na ratišta a kraj su zadesile glad, kuga i neimaština i razne druge nedaće. Upravo kad se počela oporavljati snašle su je još veće nevolje. Još krvaviji rat, kada kroz Prominu prolaze mnoge vojske koje su sa sobom odnosile brojne prominske sinove.
Iako je nakon drugog svjetskog rata Promina brojala najviše stanovnika, gotovo 6 i pol tisuća, 1963. godine Općina Promina se nakon 80 godina postojanja, ukida i pripada Općini Drniš.
Nakon toga slijedi početak demografskog pada zbog teške gospodarske i političke situacije. Da bi Prominjani dobili natrag svoju Općinu, dobili Hrvatsku, morali su opet prolaziti patnje, stradanja i progonstvo. Neki su dali svoje živote kako bi mi danas mogli slobodno živjeti u našoj Promini. Njihove slike izvješene su od danas u Spomen sobi. Zadovoljstvo mi je što je inicijativu mnogih Prominjana, a posebno na inicijativu bivšeg župnika fra Ivana Čupića, došlo do realizacije otvaranja Spomen sobe, kao jednog simbola, da se oda počast ljudima koji su se žrtvovali i bili žrtva agresije, kako bi mi danas imali priliku sami određivati svoje životne prioritete te kako bi mogli svojim radom i zalaganjem doprinijeti boljem životu u našoj Promini’, kazao je Danijel Džapo.

  • Obraćanje načelnika Tihomira Budanka 

Načelnik općine Tihomir Budanko u svom prigodnom obraćanju upozorio je da Promina polako odumire jer demografska slika je sve poraznija, te naglasak stavio na potrebu gospodarskog i infrastrukturnog razvoja kraja u svrhu zadržavanja mladih.
– ‘Kad sam se ja radio 1962. godine ovu našu zapljenu školu polazilo je 1.600 đaka, a danas ih je 80. To je podatak koji nas sa ovom danas otvorenom spomen sobom obvezuje da moramo podvući crtu i zajednički uložiti svi napore.
Od općine, županije do državne izvršene vlasti i predstavničkih tijela moramo sve učiniti da se taj katastrofalan podatak o demografskoj slici naše općine konačno zaustavi. Mi smo u ovih dva mjeseca pokrenuli niz inicijativa kako bi se u Promini nešto radilo, a kad se bude radilo onda će se moći i živjeti. Moramo znati iskoristiti naše resurse, a to su naša mineralna bogatstva i njihova eksploatacija. Na području Općine Promina imamo 4000 hektara odobrenog eksploatacijskog polja, od kojih je iskorišteno samo 25 hektara’, kazao je načelnik Tihomir Budanko dodavši kako i on se zalaže za održivi razvoj, ali da on neće imati svoju svrhu, kao niti izgrađene ceste, vodovodi i sva ostala infrastruktura ukoliko ne bude Prominjaca.
– ‘Kroz turizam, otvaranje malih turističkih zona, kroz obnovljive izvore energije i poticanje poljoprivrede posebno vinogradarstva, vidim napredak našeg kraja’, naglasio je Budanko dodajući kako će sve to donijeti sa sobom i demografsku obnovu.

O potrebi gospodarskog a time i demografskog preporoda, u svojem prigodnom obraćanju na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Promina osvrnuli su se i gosti dožupan Tomislav Vrdoljak, saborski zastupnici Petar Baranović i Ante Kulušić.

  • Govor umirovljenog brigadira Roka Mijića 

Posebice je srdačno pozdravljen umirovljeni brigadir HV-a Roko Mijić, izaslanik ministra branitelja Predraga Matića i jedan od ratnih zapovjednika iz drniškog kraja. S obzirom na ovacije koje je govor izazvao prenosimo ga u cijelosti:
– ‘Mislio sam se hoću li govoriti, i što da kažem. Nisam dobio naputak od ministra, jer ono što ću u nastavku ja reći on se sa tim ionako ne bi složio.
S obzirom na broj stanovnika i broj stradalih u Domovinskom ratu mislim da je Promina jedna od najvećih žrtava u Hrvatskoj i zato mislim da je gospodin ministar trebao danas biti tu, i da je cijela Vlada trebala biti tu.
Ja neću govoriti politički, ja to ne znam. Danas sam ušao u Spomen sobu i vidio sam malu Mariju Pokrovac koja je igrom sudbine umrla na mojim rukama. To me obvezuje da kažem istinu. Izgleda da u Hrvatskoj sve žrtve nisu iste. To su floskule naših političara. Da su sve iste, da zaslužuju isti pijetet, istragu i kažnjavanje. Lažu. Pitam vas tko je odgovarao za 44 ubijena civila sa područja Općine Promina?
Danas kroz razne udruge provlače tezu o nekakvom građanskom ratu. Gospodin Puhovski koji je komentator svega i svačega u Hrvatskoj, ‘Documenta’, i još desetak drugih udruga. Neka se upita zašto državno odvjetništvo nije nikada istražilo ono što se dogodilo 10. srpnja 1989. godine u Puljanima kada su ubijeni Mišo Čakić pošteni Srbin iz MUP-a Drniš i Jasmin Ahmetović razvodnik koji je bio na straži. Možda bi onda saznali prave odgovore, i više ne bi pričali o građanskom ratu.
Bilo je uvijek teško živjeti u ovom kršu. Sada je nekima i teško doći u ovu pustoš. Interesantnije su pozornice od Brijuna do Dubrovnika. Ali jao onima koji zaboravljaju svoje žrtve i prolivenu krv.
Ne pokloniti se njima a klanjaju se drugima, lažno se klanjaju i tim drugima. Ne znam što reći. Toliko je bijesa u meni. Kako da žive ova Promina i kompletna Zagora?
Kako je moguće da Knin ima pet medicinskih timova da ne bi kome od aboliranih Srba pozlilo a na 800 kilometara kvadratnih Drniš ima jedan jedini tim. Jeli to put naših političara?
Kad smo branili ovu državu na referendumu smo imali potporu 90 posto građana a sada ih na biralište izađe oko 40 posto. Mislim da to sve govori.
Tiho, želim ti snage i sposobnosti da izvučeš ovaj kraj, imaš našu potporu’, poručio je brigadir Mijić, čiji su govor brojni okupljeni Prominjani više puta pljeskom pozdravljali.

Izveden je i prigodan kulturno umjetnički program u kojem su nastupili operna umjetnica Milka Gojčeta, Klapa Drniš, KUD Promina i oklajski učenici sa recitacijama.

GALERIJU FOTOGRAFIJA POGLEDAJTE NA LINKU: Fotografije 130 godina Općine Promina

Spomen soba žrtvama Domovinskog rata

Polaganje vijenaca podno Spomen križa u Oklaju

Sa svečane sjednice općinskog vijeća

Odgovori