Prometnice bi trebale spajati, a ne razdvajati – jednoglasni su Badnjušani

Brojni Drnišani sinoć su nazočili javnom predstavljanju Studije o utjecaju na okoliš „Obilaznice Grada Drniša”, na kojem su bili i predstavnici nositelja zahvata Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, predstavnici izrađivača Studije tvrtke Oikon d.o.o. Zagreb, predstavnici županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove koji je sukladno Zaključku Ministarstva zaštite okoliša i prirode koordinator javne rasprave, kao i drniška dogradonačelnica Vlatka Duilo i predsjednik Gradskog vijeća Grada Drniša Josip Begonja.

Potreba za obilaznicom Drniša uočena je tijekom izrade projekta brze ceste Tromilja – granica BiH, jer postojeća cestovna infrastruktura na području grada Drniša nije u mogućnosti podnijeti prometno opterećenje nakon izgradnje brze ceste. U idejnom rješenju buduće obilaznice ,kojeg su izradili stručnjaci Građevinskog fakulteta iz Zagreba navodi se kao obilaznica bi se gradila prvenstveno iz potrebe da se teretni promet iz pravca industrijske zone smještene u zapadnom dijelu grada, a i putnički dislocira iz grada, odnosno da se riješi prometni problem „Kevićeve strane”. No, njena funkcionalnost puna je samo uz izgradnju brze ceste Šibenik-Drniš–Knin–granica BiH, čijom izgradnjom vrijeme putovanja od granice BiH do Šibenika bi se skratilo za oko 40%, a time bi se potaknuo i razvoj gospodarstva u šibenskom zaleđu. Samim time se predviđa i povećanje prometnog volumena, a kako prometnica kroz središte Drniša već sad otežava protok vozila, za pretpostaviti je da će ubuduće situacija biti još nepovoljnija, pogotovo s gledišta sigurnosti.Dužina planirane obilaznice je 5.411 m. Počinje na D33 na križanju sa željezničkom prugom kod naselja Siverić, a završava na Ž6246, od koje će se spojnom cestom spojitibuduću brzu cestu.

Na početku Javnog izlaganja izrađivač Studije je upoznao prisutne o detaljima zahvata i mogućim utjecajima zahvata na okoliš.

Po završetku prezentacije otvorena je rasprava u kojoj su najviše primjedbi iznijeli mještani Badanja, sinoć najbrojniji na javnom izlaganju. Upozorili su da u nekim dijelovima s jedne strane buduće prometnice ostali bi stambeni objekti, a s druge gospodarski. Izgradnjom takve prometnice onemogućilo bi se funkcioniranje naselja koje se formiralo tijekom niza godina .Nepovratno bi bile uništene poljoprivredne i građevinske parcele, što bi sigurno dovelo do iseljavanja dijela stanovnika sa tog područja i samog Grada Drniša u druge sredine, što sigurno nije interes nikoga tko sudjeluje u planiranju ove prometnice. Prometnice bi trebale spajati, a ova predložena razdvaja i raseljava, kazao je u ime mještana Badnja Ivan Mihaljević.
Kako alternativa postoji, mještani, predlažu nositelju zahvata, izrađivaču studije, da se buduća prometnica kojom bi bio riješen prometni problem kroz sam Drniš riješi se na način kako je predviđeno prostornim planom Šibensko-kninske županije. Odnosno da se nakon spuštanja s predjela Lučića glavice kod groblja Sv. Ivan spoji na već planiranu i formiranu obilaznicu grada, s raskršćem na Baleku. Takvim rješenjem izbjeglo bi se uništavanje građevinskih i poljoprivrednih parcela Badnja, te bi se uvelike skratila dionica planirane trase koja u tom slučaju ne prolazi kroz Badanj, niti bilo koje drugo naselje.

Čitav niz godina naglašavamo da je obilaznica grada Drniša jedan od najvitalnijih i prioritetnijih drniških projekata od značaja za sam grad. Ne samo da bi rasteretila gradske ulice teških kamiona, već bi omogućila i širenje zone grada prema naselju Varoš, kazala je nakon rasprave za naš Radio dogradonačelnica Vlatka Duilo, ocijenivši da su građani argumentirano izrazili svoje nezadovoljstvo, te da je moguće i drugo rješenje kroz zadnje izmjene PP Šibensko–kninske županije. Postoji za to razumijevanje u Hrvatskim cestama i županijskomUpravnom odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove, a raduje što se konačno nakon tri desetljećakrenulo s fazom projektiranja i izradom studije, što znači da se o projektu ozbiljno razmišlja, pa u konačnici vjerujem da će mještani Badnja biti zadovoljni, a Drniš dobiti zaobilaznicu, dodala je Duilo.
Ocijenivši da je dobro što je ponovo aktualizirana izgradnja drniške obilaznice, Josip Begonja, predsjednik Gradskog vijeća Grada Drniša, raspravu je ocijenio konstruktivnom, te da brza cesta bez obilaznice ne znači ništa, grad ne bi bio rasterećen već bi mogao biti i u prometnom kolapsu. Begonja komentirajući ponuđeni prijedlog , drži da nije riječ o najsretnijim rješenjem iz više razloga. Ova varijanata kroz Badanj, za razliku od ranije koja bi se nadovezala na postojeću obilaznicu na Baleku, produlje putovanje iz gradske industrijske zone za Split ,pa je time i dionica duža što znači da je skuplja i njezina gradnja. Uz to bi povukla i niz imovinsko-pravnih problema oko otkupa parcela ,i na kraju nije prihvatljiva iz demografskog aspekta jer bi jedno od naših najpoželjnijih sela za stanovanje –Badanj podijelila na dva dijela,a ono malo građevinskih parcela što postoji ovako velikim projektom bi se usitnilo, kazao nam je predsjednik Gradskog vijeća, istaknuvši kako očekuje da će gradska izvršna vlast zauzeti čvrst stav u zahtjevu i da izrađivač uvaži primjedbe mještana Badnja koje je u raspravi čuo.

Javna rasprava Studije utjecaja na okoliš „Obilaznice Grada Drniša” traje do 05. studenog 2012. godine do kada se mišljenja, prijedlozi i primjedbe o Studiji mogu pismeno dostaviti Upravnom odjelu za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije, Trg Pavla Šubića I. br. 2, Šibenik.

Javni uvid se može za vrijeme trajanja javne rasprave izvršiti u prostorijama Grada Drniša, Trg kralja Tomislava 1, Drniš, svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme. Sažetak Studije je danom početka javne rasprave objavljen javnosti i zainteresiranoj javnosti na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Šibensko-kninske županije. Sve primjedbe s javne rasprave dostavit će se Povjerenstvu za procjene utjecaja zahvata na okoliš Studije o utjecaju na okoliš „Obilaznice Grada Drniša”.