PROMINSKA 2017.

Kraj godine Općina Promina dočekuje pozitivnim ishodom, a zadovoljni su i radom i izvršenjem planova koje su zacrtali u 2017. godini. Izvršili su gotovo 95% planova i aktivnosti koje su planirali, a odradili su onoliko koliko je bilo u njihovoj moći.
Kako nam je rekao načelnik Tihomir Budanko prijavili su se i za ulaganja u nerazvrstane ceste i u javnu infrastrukturu za slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti, odnosno kako to struka zove mjere 722 i 741. Što se tiče planova za 2018. godinu nastavlja se s povezivanjem Čitluka i Bogatića.
– ‘Cesta Čitluk – Bogatići nam je važna zbog ruralnog razvoja i turizma. Povezuje gornji i donji tok rijeke Krke, a posebno Roški slap i centar Puljani. Ona je ujedno i najizdašnija jer je njena vrijednost milijun kuna’. – kazao je načelnik Budanko.
Ove godine asfaltirana je cesta i u Bogatićkim zaseocima Dogani i Bagići, a drugi dio asfaltiranja planira se završiti u 2018. godini. Također završeno je asfaltiranje u Lukaru i u Oklaju cesta u Džepinama. Za 2018. godinu predviđen je nastavak asfaltiranja svih nerazvrstanih cesta – praktički do kućnog praga – kako nam je kazao načelnik Budanko, a prvi na redu bit će zaseoci Škovrlji, Sumani, Kulići i donji Škovrlji u Razvođu i nastavak radova u Bogatićkim zaseocima Bagići i Dogani. Ako bude mogućnosti nastavit će se i s dionicama u Suknovcima i Puljanima, gdje je ostalo neasfaltirane ceste jer je tada bilo važno napraviti cestu kroz selo a ostali putovi što vode kroz selo ostali su ne asfaltirani.

Iz općine nastoje riješiti problem opskrbljivanja vodom u zaseocima Čuline, Podi, Bobodol i Popovići u kojima nema opskrbe vodovodnom mrežom. Problem u sufinanciranju iz europskih fondova predstavlja to što se općina sama ne može prijaviti kao nositelj projekta već za nju to trebaju napraviti iz vodoopskrbe, u općini Promina to je Šibenski vodovod i odvodnja.
– ‘Imali smo niz sastanaka s hrvatskim vodama i obećali su nam sufinanciranje projektne dokumentacije. No moram reći da sam razočaran što se to odužilo, ali opet imamo nekakvu nadu da bi to riješili barem djelomično i to prvo Čuline, Pode, Bobodol i Popoviće – naselja koja nemaju vodoopskrbu.
U drugoj fazi rješavanja vodovodne mreže, sanirala bi se područja na kojima su za vodoopskrbu korištene azbestne cijevi, postavljene još 1960-ih. Osim azbestnih cijevi, problem starosti mreže je što osam od deset litara vode koja dolazi sa izvora, ne dođe do krajnjeg potrošača, pa je i vodovodu u interesu da se taj dio mreže sanira.

Urbanistički plan za poduzetničku zonu je napravljen i u proceduri je poduzimanje koraka koji se tiču upisivanja zemljišta iz državnog u općinsko vlasništvo. Time će se otvoriti mogućnost izgradnje malih poduzetničkih pogona i obrta što općina trenutno nema. Također izmjena prostornog plana obuhvatit će i stambenu zonu, u sklopu koje će općina sufinancirati gradnju stambenih objekata i pomoć mladim obiteljima.
Postoji mogućnost da se 2018. godine izgradi prva solarna elektrana na ovom širem području. Tu glavnu riječ vodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Ministarstvo gospodarstva kojima su se čelnici općine obratili za pomoć.
– ‘Zakonska regulativa se mora promijeniti, kako bi se omogućio što lakši pristup investitorima i ostvarenje cilja, a to je izgradnja solarne elektrane, koja će doprinijeti i nama i zajednici.

U planu općine je i turistička zona koju će unijeti trećim izmjenama i dopunama prostornog plana i to dvije zone od 10 hektara. Prva bi bila iznad Puljana i protezala bi se prema Selinama, a druga iznad Čaviča odnosno Suknovaca prema Križevim njivama. – To su dvije lokacije s kojima ćemo ići u našem prijedlogu, ako bude sve u redu one bi trebale zaživjeti kroz plan za 2018. i dalje u budućnosti 2019./20.
Osim unošenja turističke zone u prostorni plan općine tu je i tematska cesta, zasad duga 5,1 km koja je u 2017. godini završena u velikom dijelu. Za 2018. godinu je ostala zadnja dionica od Oklaja do Nečvena. – Kada dođe do Nečvena cesta će biti u punom profilu, a već smo isplanirali i niz cesta koje ćemo također adaptirati, obnoviti i sanirati, a nadovezivati će se na ovu već postojeću cestu.
Kad je turizam i zaštita okoliša u pitanju ne možemo zaobići suradnju općine s Nacionalnim parkom Krka. U ovoj godini snimljena je hodnica koja treba ići prema katastarskom planu od Bagića do Bogočina i od Bogočina do Križnica, taj projekt preuzeo je NP Krka i kroz 2018. bi trebao biti riješe. Također suradnja je vidljiva i na povezivanju utvrda Bogočin i Nečven s Puljanima.
Što se privrede tiče ulaže se u skladu s mogućnostima. Općina naginje ka tome da su uređene poljoprivredne površine, tematske/hodne staze, sanirana eksploatacijska polja.
Za razvoj turizma i što ljepšu vizuru prominskog kraja važna je i sanacija odnosno zatvaranje eksploatacijskih polja mineralnih sirovina. Država je preuzela nadzor i brigu nad tim poljima i osnovala povjerenstvo čiji je član i načelnik Budanko. Važno je zapravo utvrditi ima li rezervi ili ne, te na koji način ih zaštiti ako ih ima, odnosno kako sanirati ako ih nema.

U proračunu za 2018. godinu predviđene su socijalne mjere za sve skupine građana, a u listopadu je u vrtiću zaposlena još jedna teta. –Pripremamo tehničke stvari kako bi se dvije tete zaposlile na puno radno vrijeme, a vrijeme vrtića produžilo na 9 sati. Time se povećava i cijena koju roditelji plaćaju za vrtić, ali tu ćemo opet doskočiti već na rebalansu proračuna i sufinancirati roditeljima taj iznos.
Iz općine nastavljaju izdvajati sredstva za opremanje školske djece, kao i za stipendije studenata u iznosu od 2000 kuna. Za svako novorođenče u Promini, općina će izdvojiti 3000 kuna, a za svako sljedeće dijete po još 3000 tisuće, odnosno 6000 za drugo dijete, 9000 za treće… Izdvaja se novac i za novosklopljene brakove i to 5000 kuna, a pomaže se i umirovljenicima. – Nadamo se da će nam prihodi rasti, kako bi mogli povisiti i ove nagrade/naknade.

Što se tiče uređenja centra općine završen je vanjski dio fasade na Domu kulture i dio trga kod gospodarskog centra, a napravljen je i projekt kompletnog uređenja i opremanja doma kulture. Za 2018. godinu u planu je staviti u funkciju fontanu koja će biti postavljena na trgu, a u budućnosti će iza doma kulture biti uređena mala tržnica i park. – Centar Oklaja bi u prvoj fazi u kraćem periodu trebao dobiti štih kamenoga zdanja, bit će oplemenjen s vanjskom rasvjetom i dobiti autentičan prikaz mjesta u dalmatinskom zaleđu. Pratimo da sve bude svrsishodno urbanistički i funkcionalno.