Ukida li se TZ Grada Drniša?

Za sljedeću godinu najavljena je reorganizacija sustava turističkih zajednica uslijed koje će, prema nekim neslužbenim najavama, najvjerojatnije doći do ukidanja trećine lokalnih turističkih zajednica, odnosno 107 ureda od ukupno 301, navodno zbog toga što je njihov prihod manji od 200 tisuća kuna pa nisu samoodrživi.
– “U novom Zakonu o sustavu turističkih zajednica čiji bi prijedlog trebao biti gotov u prosincu stajat će da turistička zajednica mora biti financijski samoodrživa”, otkrio je koncem listopada na Danima hrvatskog turizma u Zadru pomoćnik ministra Davor Ižaković, predstavljajući program reorganizacije turističkih zajednica i razvoja destinacijskog menadžmenta.
Ako takav prijedlog bude usvojen upitna je budućnost Turističke zajednice Grada Drniša.
Za komentar smo upitali direktoricu Josipu Čupić:
– “Nemam službenu informaciju pa mi je teško komentirati najavljene promjene u sustavu. U rujnu sam nazočila radionici u Šibeniku na kojoj je Ministarstvo turizma prezentiralo budući model funkcioniranja turističkih zajednica po konceptu destinacijskih menadžer organizacija. Odnosi se to na preustroj kompletnog sustava HTZ-a, gdje bi se određene funkcije u sustavu preraspodijelile pa bi primjerice Zagreb dobio ulogu nacionalnog promotora dok županijska razina bila bi razina klastera. Njihova bi funkcija bila marketing, te upravljanje infrastrukturom. Lokalne turističke zajednice bile bi menadžment destinacije sa funkcijom kreiranja ponude u vlastitoj sredini. To je tako organizacijski zamišljeno no za sada nije poznata ni raspodjela sredstava koja će sve to pratiti.
Među najavljenim promjenama neslužbeno se spominje i kriterij prihoda koji bi se mogao ugraditi u zakonsku regulativu kao kriterij minimalnog prihoda kojega bi jedna turistička zajednica trebala godišnje ostvariti da bi bila samoodrživa. Jedini dokument meni poznat koji spominje kriterij prihoda odnosno minimalnu granicu od 200 tisuća kuna je Strateški plan Ministarstva turizma od 2014. – 2016. godine.
Turistička zajednica Grada Drniša vlastitih izvornih prihoda, što su članarina i boravišna pristojba, godišnje ostvari oko 150 tisuća kuna. Naglašavam kako kriterij od 200 tisuća još nije ušao u službenu regulativu da bi ga kao takvog mogli uzimati zdravo za gotovo jer spominjale su se i neke više brojke”, kazala nam je direktorica Čupić.

Josipa Čupić

  • Postoji li mogućnost udruživanja turističkih zajednica koje ostvaruju male vlastite prihode? Ima li Grad Knin primjerice 200 tisuća kuna izvornih godišnjih prihoda?

– “Takvo nešto na horizontalnoj razini moguće je i po postojećem Zakonu i to bez obzira na teritorijalnu pripadnost ili administrativni kriterij. To je nešto što će se prema svim naznakama ubuduće poticati. Na osnivačima turističkih zajednica jer da se dogovore i u budućim promjenama pokrenu takve inicijative. Koliko znam ni Grad Knin nema vlastite prihode veće od 200 tisuća kuna”, rekla nam je Josipa Čupić.

I gradonačelnik Drniša Josip Begonja stava je da ne treba prejudicirati zakonska rješenja:
– “U ovoj državi sve se nešto ukida. Ja bi više volio da se turističke zajednice otvaraju, da se daje prostora za rad, kako bi svaka specifičnost u nekom prostoru došla do izražaja. Najlakše ćemo sami o sebi voditi brigu, prepuste li nas nekih drugim ustrojstvenim jedinicama nisam siguran da će prezentacija drniškog kraja biti onakva kakvu priželjkujemo. Budu li se u obzir uzeli prihodovni cenzusi kakvi se najavljuju to neće biti dobro za našu turističku zajednicu. No ništa službeno nisam dobio. Zapravo dok ne vidimo prijedlog zakona teško je o tome uopće govoriti”.

Gradonačelnik Begonja je odbacio mogućnost da Grad u okviru svojih Upravnih odjela oformi odjel za turizam,
– “Teško. Fiskalni kapacitet nam je skroman da bi otvarali radna mjesta. Godišnje je to oko 150 do 200 tisuća kuna. Ako se turistička zajednica i ugasi pod svojim postojećim imenom nekakav organizacijski oblik u gradu će vjerujem postojati, hoće li to biti ispostava županijske turističke zajednice, udruženje turističkih zajednica ili nešto treće prerano je govoriti”, mišljenja je Begonja.

 

Odgovori