Akcija na Svjetski dan nepušenja pokazala da Drnišani puno puše

Svjetski je dan nepušenja. U Hrvatskoj puši svaka treća osoba ili 1.200 000 tisuća ljudi.

Od posljedica ih na godinu oboli oko 20.000, a umre 13.000 tisuća osoba. Na svakog stanovnika dolazi više od dvije tisuće popušenih cigareta, što je znatno iznad europskog prosjeka gdje taj broj iznosi 1600. U svijetu svakih 8 sekundi od posljedica pušenja umre jedna osoba.

Obilježavanje Svjetskog dana nepušenja 31. svibnja potaknula je Svjetska zdravstvena organizacija 1987. godine.

Kako bi građanima skrenuli pozornost na tematiku pušenja i štetnosti cigareta povodom svjetskog dana nepušenja, Liga protiv raka grada Drniša danas je organizirala akciju mjerenja plućnog volumena i brzine protoka zraka kroz dišne putove – spirometrijom. Akcija je održana na Poljani pod nadzorom dr. Indire Fistanić koja je za Radio Drniš kazala kako se nakon gotovo stotinu građana koji su se podvrgli testiranju jasno vidi da Drnišani jako puno puše.

– Pušači bi trebali razmisliti što cigarete rade njihovim plućima i glasnicama. Mnogi su se iznenadili rezultatima, pojedini srednjoškolci koji puše imaju pluća pedesetogodišnjaka, kazala nam je dr. Fistanić, pohvalivši mlade koji su se odazvali akciji a posebno mlade sportaše koje je istaknula kako primjer među srednjoškolcima.

Zabrinjavajuće je međutim što unatoč brojnim javno zdravstvenim projektima pa i zakonskim zabranama pušenja, uživanje u cigaretama kod sve mlađih naraštaja smatra se prihvatljivim načinom ponašanja. Ova rizična skupina stanovništva uopće ne prepoznaje zdravstvene rizike koje nosi ta štetna navika. Statistike pokazuju da se razbolijeva svaki drugi pušač. Pušači najčešće obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, slijede karcinomi, kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB), koja je čak u 90 posto slučajeva uzrokovana pušenjem.
Prestanak pušenja je korisna odluka bez obzira na dužinu pušačkog staža i broj popušenih cigareta. Korist od prestanka pušenja nastupa u 24 sata. Nakon šest tjedana smanjuju se kašalj i iskašljavanje, a za godinu dana kardiovaskularni rizici padaju na razinu nepušača. Petnaest godina od prestanka pušenja smrtnost pušača i nepušača se izjednačuje.

Cigareta ima oko 4.500 različitih otrovnih sastojaka.
Kada osoba udahne dim, u organizam unosi i različite štetne sastojke koji putem krvi dalje stižu do svih organa. Posebno su štetni za mozak, pluća, srce i krvotok. Važno je znati da pušači češće obolijevaju od težih bolesti nego nepušači i život im je znatno kraći.
Ne smije se zaboraviti da tu stradavaju i tzv. pasivni pušači. Kod pušenja cigareta nije štetan samo dim koji pušači uvlače, već i onaj koji nastaje sagorijevanjem, koji udišu svi oko njih. Djeca koja su izložena dimu cigareta, češće obolijevaju od astme i bronhitisa, a posebno je štetan za onu mlađu od četiri godine.

spirometrija_1

spirometrija_2

Odgovori