Završen projekt sanacije Pećine – vrelo pitke vode u Pokrovniku

Prošli tjedan su završeni radovi na sanaciji lokaliteta Pećina – vrelo pitke vode u Pokrovniku. Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture, te uvršten u „Program financiranja zaštite kulturnih dobara za 2018. godinu“. Ministarstvo kulture je sufinanciralo sanaciju Pećine sa 30.000,00 kuna, a uspješnoj realizaciji projekta su pridonijeli i NP Krka, koja je sufinancirala projekt sa 15.000,00 kuna, Šibensko-kninska županija sa 15.000,00 kuna, Vodovod i odvodnja d.o.o. iz Šibenika sa 5.000,00 kuna, a Grad Drniš je razliku osigurao u svom Proračunu. Vrijednost projekta je oko 93.000,00 kuna.

Vrelo Pećina u Pokrovniku nalazi se u sjeverozapadnom podnožju brda Gradina, pored prometnice što iz Pokrovnika vodi u pravcu Mirlović Zagore. Radi se o nepresušnom izvoru pitke vode, vjerojatno dijelu podzemne tekućice koja zadržava uglavnom istu razinu. No povremeno, za velikih kiša, naraste pa otječe kanalom ispod ceste niz polje.

Iznad vode, koja se zadržava među gredama manje špilje ili pećine (odakle joj zasigurno potječe naziv), podignuto je kameno zdanje. Ulaz je smješten na jugozapadnoj strani, a na sjeverozapadnoj strani manji je otvor. Do ulaza vodi nekoliko stepenica jer je smješteno niže od razine tla, a potom u interijeru slijedi stubište kojim se silazi do vode. Otvor na sjeverozapadu zdanja s vanjske strane je u razini tla, osim što služi osvjetljavanju unutrašnjosti, omogućuje i izlijevanje vode u metalno korito za napajanje stoke. Na sjeveroistočnome zidu također je smješten manji otvor, omogućuje prodor svjetla za osvjetljavanje stubišta. Vrata su pravokutna. U vanjske stube pred vratima ugrađeni su kao spolije profilirani elementi crvenkastog mramora, moguće dijelovi oltara crkve sv. Mihovila koja se nalazila na gradini, a koja je nakon što su je Osmanlije spalili i razrušili obnovljena 1705. godine. Moguće je da spolije potječu i iz župne crkve Blažene Djevice Marije u Mirlović Zagori. Otvor za izljevanje vode u korito polukružno je zaključen. U unutrašnjosti stubište vodi do ravne opločane površine, na polukružnome svodu vidljivi su tragovi žbuke. Građevina je građena kamenim klesancima, najreprezantativnije je obrađeno sjeverozapadno pročelje koje je na rubovima uokvireno pilastrima visokima preko dva metra, zaključenima jednostavno obrađenima kapitelima. Pročelje je zaključeno je polukružnim zabatom. Na vrhu zabata je motiv stiliziranog ljiljana, uokviruju ga volute koje se nastavljaju u osno-simetrično postavljene s-linije što se protežu duž zabata i završavaju nad vanjskim rubovima također motivom voluta. U središtu zabata jednostavno je profilirana pravokutna ploča na kojoj je uklesan natpis: SAGRAĐENO 1890.

Početkom 21. stoljeća otvori su okovani željeznim rešetkama, a uz korito je postavljena ručna pumpa za izvlačenje vode.

Neposredno uz vrelo, u polju preko ceste, na zapadnoj strani pronađeni su ostaci naselja iz vremena starijeg (impresso kultura) i srednjeg (danilska kultura) neolitika, istraživano je 1979. te 2006. – 2009. godine. Prema rezultatima istraživanja prvo naselje datirano je u vrijeme oko 6000 godina prije Krista. Naselje se na tome mjesto formiralo i egzistiralo zahvaljujući dostupnosti vode.

Stanovnici Pokrovnika sve do izgradnje vodovoda 1960-ih godina snabdjevali su se vodom isključivo s Pećine. Iz toga razloga u Pokrovniku gotovo i ne postoje bunari i gusterne. Za sušnih razdoblja i stanovništvo okolnih sela (Brnjica, Pakovo Selo, Radonić, Mirlović Zagora) dolazilo je po vodu u Pećinu. Danas, to značajno zdanje za Pokrovnik i okolicu služi

uglavnom za napajanje stoke, no u nerijetko na Vrelo osvježenje potraže i ljudi, posebno u ljetnim mjesecima kada i za velikih vrućina voda ostaje hladna i osvježavajuća.

Budući da je područje Pokrovnika bilo kontinuirano naseljeno tijekom punih osam tisuća godina, prvenstveno zahvaljujući vrelu pitke vode, može se reći da je Vrelo Pećina izvor života za žitelje Pokrovnika i šire okolice.

Građevina klasicističkih obilježja izgrađena krajem 19. stoljeća nad Vrelom daje dodatnu baštinsku vrijednost, simbolično predstavlja spomenik vodi koji je nužno zaštiti i sačuvati. Sanacijom Pećine drniški kraj je dobio još jedan značajni kulturni, ali i turistički lokalitet, te je pokrenut i postupak za upis lokaliteta u registar kulturnih dobara.

IZVOR: Grad Drniš