Započela obnova “Roga” u Kričkama

Pod stručnim nadzorom i vodstvom Gradskog muzeja Drniš u Kričkama je početkom ovog mjeseca započela obnova unijatske Crkve Presvetog Bogorodičinog Pokrova, koja je u svojoj 180 – godišnjoj povijesti doživjela tri razaranja.

Grkokatolička crkva u selu Kričke, u narodu poznata kao «Roga», svojevrsni je biser sakralnog graditeljstva drniškoga kraja.

Posvećena je Presvetom Bogorodičnom Pokrovu i nastala je u prvim godinama boravka arhitekta Valentina Presanija u Dalmaciji koji ju je i projektirao. Izgrađena je u jednom dahu, kako sam autor kaže, « u svega 97 radnih dana, od prvog kamena temeljca do posljednje kupe na krovu.»  Smještena je na blagoj uzvisini u Petrovom polju. Do danas su joj sačuvani vanjski zidovi, a dva zvonika crkve uništeni su miniranjem od strane srpskog okupatora tijekom Domovinskog rata.

Unutrašnjost crkve gotovo je u cijelosti urušena u Drugom svjetskom ratu. U dva navrata 1943.  i 1947. godine bila je zapaljena. Identična crkva nalazi se i u Baljcima. Budući da su obje crkve jedna blizu druge za pretpostaviti je da ih je gradio isti poduzetnik.

Prema arhivskim podacima crkva je podignuta do 1836. godine, kada je postavljena posvetna ploča, a obje je načinio nadzidar Nardini. Pored obiju crkava nalazio se i župni dvor. Onaj u Baljcima opljačkan je i porušen tijekom II. svjetskog rata, a onaj u Kričkama je opljačkan i pretvoren u osnovnu školu.

Za obnovu unijatske crkve u Kričkama u cijelosti je izrađeno idejno i izvedbeno arhitektonsko rješenje. Metoda obnove je faksimilska odnosno vraćanje u izvorni izgled. Radove financiraju Križevačka biskupija, Ministarstvo kulture RH i donatori. Nositelji radova su Križevačka biskupija, Župa Presvetog Bogorodičina Pokrova – Kričke, biskup Nikola Kekić i otac Milan Stipić imenovani župnik unijatske župe Kričke,te Gradski muzej Drniš.

Prva grkokatolička liturgija u Kričkama nakon II. svjetskog rata održana je 2010. godine, povodom proslave blagdana Pokrova presvete Bogorodice.  Liturgiju je služio grkokatolički vikar za Dalmaciju o. Milan Stipić.

grkokatolicka  

Odgovori