Zagora i Bukovica – izolirani su otoci usred kopna

Područja Dalmatinske Zagore i Bukovice izolirani su više od bilo kojeg otoka, poručeno je danas sa Okruglog stola u Oklaju koji je održan na inicijativu Prominskog načelnika Paula Cote.

Kvalitetan život u nekoj sredini ovisi o prometnoj povezanosti s općinskim i gradskim središtima. Zbog sadašnje prometne nepovezanosti stanovnici područja Zagore i Bukovice su zakinuti, stoga se očekuje da ovaj prvi iz niza okruglih stolova utječe na mjerodavna državna tijela i pokrene pomoć kakvu danas imaju stanovnici otoka. Mnoge općine i gradovi na ovom području imaju loš školski prijevoz učenika putnika dok javni linijski prijevoz uopće nemaju.

– “Ova područja su stvarno otoci usred kopna, uslijed nepovezanosti sa općinskim i gradskim središtima. Detektirali smo stvarne probleme od općina koje uopće nemaju nikakav prijevoz čak ni školski a kamoli javni linijski do postojećih linija koje pak nisu adekvatne, ni redovite te koje ne pokrivaju ni osnovno radno vrijeme od 07 do 15 sati. Uočen je i problem nemogućnosti pohađanja vanškolskih sadržaja, djeca su jednostavno zakinuta za pohađanje tečajeva stranih jezika, košarke, nogometa, glazbene škole. Tu je i nemogućnost mobilnosti radnika na posao i s posla jer sela u kojima žive nisu obuhvaćena javnim prijevozom. Tu je i problem prijevoza osoba sa invaliditetom, jer niti jedan prijevoznik kod nas nije prilagođen njihovim potrebama”, kazao je načelnik Općine Promina Paul Cota.

I dok država je prepoznala izoliranost otoka, proglasila ih područjima od posebne državne skrbi te subvencionira brojne brodske linije, sela u zaobalju također vape za pomoći jer mnoga nisu pokrivena javnim linijskim prijevozom te su potpuno izolirana od ostatka svijeta zbog čega izumiru što je potkrijepljeno brojevima iz zadnjeg popisa stanovništva. Iako su pojedine jedinice lokalnih samouprava već u nekoliko navrata raspisivale javni natječaj za koncesije prema takvim selima, odaziva autoprijevoznika nema jer za njih su te iste linije nerentabilne a u siromašnim općinskim blagajnama za subvencije nema novca.

– ATP Šibenik traži od nas subvenciju 12 tisuća kuna mjesečno da bi opstala linija koja prevozi učenike iz sela Općine Unešić do Šibenika. To je za nas veliki novac. Da bi osigurali minimalno jednu liniju dnevno za Šibenik i jednu za Drniš ,koji su za Unešićane važna administrativna središta, iz proračuna koji godišnje iznosi 2 milijuna kuna trebali bi izdvojiti  600 tisuća kuna. Mi smo stoga osuđeni na prometnu izolaciju. Treba nam pomoć države ili u novcu ili da koncesionarima veže nerentabilne linije uz rentabilne. Na području Općine Unešić 1991. godine bilo je 3.700 žitelja sada nas je 1.600, ako ovako nastavimo za deset godine neće biti nikoga, slikovit je bio načelnik Općine Unešić Branko Dželalija u kojoj gotovo svi učenici koji pohađaju osnovnu školu su ujedno učenici putnici!

– Temelji problem je nedostatak gospodarskih aktivnosti jer bi se time povećalo punjenje proračuna i izbjeglo neophodno sufinanciranje države. Dugoročno rješenje problema leži u revitalizaciji gospodarstva. Svi projekti koji u ladicama skupljaju prašinu trebaju biti aktivirani. U Promini su to, primjera radi, dva solarna parka koja bi na pet do sedam godina zaposlila i do 500 ljudi, a općinski proračun više ne bi bio dva već sedam milijuna kuna i onda bi sami imali novca riješiti svoje probleme, naglasio je načelnik Cota.

Alarmantan podatak iznio je ravnatelj Srednje škole Ivana Meštrovića iz Drniša,

– Prema broju učenika upisanih sada u drugi razred osnovne škole za šest godina imat ćemo duplo manje srednjoškolaca nego danas, kazao je ravnatelj Zeljko koji smatra da bi školski prijevoz mogao biti i bolji, i da o svemu zajedno trebaju porazgovarati gradsje i općinske vlasti, gospodarstvenici i predstavnici resornog ministarstva.

Okruglom stolu nazočili su pročelnici, načelnici i donačelnici iz Drniša Vlatka Duilo, Skradina – Robert Podrug, Unešića Branko Dželalija i Robert Višić, Željko Katuša iz Benkovca, Davor Čarkuč iz Obrovca, Miomir Novaković i Miloš Samardžija iz Ervenika, Jure Plazonić iz Vrlike, dožupan Šibensko kninski Zoran Smolić ravnatelj drniške srednje škole Ivan Zeljko te predsjednica udruge Zvonimir- Zvjezdana Bajić Zeljak.