U Oklaju održan 2. Gospodarski forum Općine Promina

– ‘Prostorno planskim izmjenama Općina Promina otvorila je vrata investitorima, odredila smjernice razvoja od gospodarskih zona, zaštite kulturno povijesne baštine, do daljnjeg unapređenja infrastrukturnih objekata u svih 11 naselja. Ujedno uspješno aplicirajući na sredstva koja se nude lokalnim zajednicama, što je u prva četiri mjeseca ove godine već polučilo investicije od 11 milijuna i 300 000 kuna’, kazao je uvodno otvarajući danas 2. Gospodarski forum Općine Promina – načelnik Tihomir Budanko.

Forum, koji je okupio osamdesetak sudionika i gostiju, održan je sa ciljem predstavljanja nove općinske razvoje strategije do 2021.godine ali i kako bi sumirao što je učinjeno u zadnje četiri godine od održavanja prvog foruma na istu temu ‘Gospodarski razvoj općine Promina’.

Središnje odrednice razvoja i dalje su eksploatacija mineralnih sirovina, očuvanje okoliša u okruženju NP Krka, iskorištavanje velikih zaliha pitke vode, njegovanje tradicijske proizvodnje i prerade hrane i vina , te razvoj ruralnog i aktivnog turizma.
Daljnji razvoj turizma kao okosnice gospodarskog napretka prominskog kraja uvelike će ovisiti o očuvanom i saniranom krajobrazu, istaknuto je danas.
Nužno je stvoriti preduvjete za sanaciju iskopa nekadašnjeg boksitnog rudnika,
– ‘U tu svrhu je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta osnovalo Povjerenstvo za utvrđivanje mjera osiguranja rudarskih radova otkopanih prostora na području Šibensko-kninske županije’, kazao je danas Zvonimir Znika voditelj Službe nadzora u području rudarstva.

Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić najavio je natječaj za sortirnice otpada,koji će biti raspisan do kraja svibnja. Uvjet jedinicama lokalnih samouprava je da imaju građevinsku dozvolu i plan gospodarenja otpada te da proizvode 8000 tona otpada godišnje.
Validžić je istaknuo i kako su pripremi izmjene zakonskih okvira kojim bi se definirala procedura kojom će se zemljište u vlasništvu države dodjeljivati investitorima kako bi ulagali u obnovljive izvore energije, što posebice zanima potencijalne ulagače u solarne panele na području Promine.

Na skupu je Ante Merčep ispred tvrtke Acciona energija d.o.o. iz Zagreba istaknuo,
– ‘Planirana snaga je 150 megavata, bila bi to jedna od najvećih solarnih elektrana u Europi, u realizaciji projekta smo ostvarili i suradnju sa HEP-om, radilo bi se o investiciji oko 130 milijuna eura plus trafostanica od 400 kilovolta kakva u Hrvatskoj nije sagrađena već desetljećima. Nadamo se da će projekt biti ostvaren u sinergiji sa svim ostalim ovdje spomenutim projektima jer će za mnoge od njih biti potrebno dodatne električne energije’, kazao je Merčep.

Direktor sektora za ostale izvore energije Josip Perica iz HEP Proizvodnje d.o.o. naglasio je kako je HEP u Promini prisutan od 1904. godine, odnosno preko stotinu godina,
– ‘HEP je spreman revitalizirati Miljacku. Počela je raditi 1906. godine a 1956. napravljena je jedina revitalizacija. Nužno je ili napraviti novu revitalizaciju ili novi projekt koji bi bio višenamjenski i donio bi dodanu vrijednost. Odnosno izgradili bi podzemnu zamjensku hidroelektranu. Zaštićeni objekt industrijske arhitekture bio bi povijesni muzej hrvatske hidrogradnje, nadamo se u suradnji i sa Općinom Promina i sa JU NP Krka’, kazao je Perica.

Odbor za gospodarski razvoj Promine zalaže se za muzejski postav etnografske zbirkeujednoj od zapuštenih osnovnih škola, kojih je čak 11 na prostoru općine te izgradnju sportsko-rekreacijskog centra, istaknuo je među ostalim predsjednik odbora Jakov Cota.

Iz šibenskog ‘Vodovoda i odvodnje’, koji je nositelj vodoopskrbe na ovom području ističu potrebu izgradnje vodovoda za četiri naselja te rekonstrukciju cjelokupne vodovodne mreže za što će biti potrebna i pomoć države.
– ‘Vodovodna mreža proteže se na oko 140 kilometara kvadratnih. Znači riječ je o velikoj mreži koja je u jako lošem stanju. Česta su puknuća i kvarovi. Veliki su i gubitci, zbog čega je u mreži smanjen tlak kako bi smanjili gubitke pa je potrošačima smanjen pritisak. 60 km vodovodne mreže je potrebno rekonstruirati za što su potreba veća financijska sredstva samo za dozvole a pogotovo poslije za radove. Prioritet su Bobodoli i ostali koji uopće nemaju mrežu’ . kazala je Zrinka Pilić.
Radi se i na sanaciji lokalnih nerazvrstanih cesta, izgradnji prometnog rješenja kroz centar Oklaja za što je u izradi i detaljan plan uređenja, kazao je ravnatelj ŽUC-a Ante Parat.

Uz dobru suradnju s NP Krka na zaštiti kulturno povijesne baštine i izgradnji turističke infrastrukture, istaknuta je dobra suradnja s Hrvatskim šumama koje najavljuju sanaciju opožarenih područja Promine, te sanaciju građevinskog otpada na prostoru kojim gospodare.
Dobra vijest je da će područje Općine Promina najvjerojatnije biti očišćeno od minskih polja u ovoj godine, te da je tek svega 23 nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje.

Međutim ovaj podatak govori i o središnjem prominskom problemu, depopulaciji, nepovoljnoj dobnoj i kvalifikacijskoj strukturi, pa se može desiti da se na novim gospodarskim projektima neće imati tko zaposliti.

Kočnicu daljnjem gospodarskom razvoju predstavlja i još uvijek nesređeno imovinsko pravno i katastarsko stanje, a kad je riječ o turističkim zonama i nužnost izmjena prostornog plana NP Krke, kako bi se i u naseljima koja su u sklopu NP kao što su Puljani omogućila gradnja i rekonstrukcija obiteljskih objekata sve u skladu sa zakonskim odredbama.

Skupu su nazočili i župan Šibensko kninski Goran Pauk i njegove zamjenice Darija Puljić i Anja Šimpraga,
– ‘Teme su životne i bitne i ovakav način njihova isticanja uvijek da rezultate. Načelnik ima našu apsolutnu potporu u projektima. Kamenolomi, boksitne jame i turistička zona tri su jako bitne teme za ovo područje i važno je sve pomno uplanirati i ucrtati. Stalno tražimo balans kako zaštiti ono što trebamo a da ne kočimo razvoj. 500 ha površine županije su turističke zone od toga se koristi samo jedna trećina. Znači ili smo loše isplanirali ili su neke druge prepreke ali kako proglasiti nove zone kad imamo ovoliko neiskorištenog prostora, to su problematične planske matematike. Tako je i sa kamenolomom i vječitim pitanjem gdje su mu granice i koliko što od čega udaljiti’, kazao je župan Goran Pauk.

Skup je potrajao preko dva sata a govorili su još i Mladen Pandža voditelj Službe Državne geodetske uprave, katastarskih Luka Petrina v.d. predstojnika avoda za zapošljavanje ispostave Šibenik, Ivan Melvan iz Hrvatskih šuma voditelj ispostave Split, Drago Marguš ispred JU NP Krka, Ivica Ksoor ispred Poljoprivredno savjetodavne službe, Ivo Validžić iz tvrtke’Horizont – adventure turism’, i drugi.