U drniškoj knjižnici predstavljena “Djela Josipa Kosora”

Povodom obilježavanja 150 godina od osnutka „Slavjanske narodne čitaonice” u Drnišu, Narodna knjižnica organizirala je predstavljanje „Djela Josipa Kosora”.
Prethodno je u Trbounju, kod tamošnje osnovne škole, postavljena spomen ploča posvećena ovom hrvatskom književniku. Spomen ploču otkrili su Davor Gaurina i urednik izdanja „Djela Josipa Kosora” akademik Dubravko Jelčić koji je tom prigodom kazao:

{play}images/audio2/Jelcic1-web.mp3{/play}

U Narodnoj knjižnici predstavljeno je 12 svezaka „Djela Josipa Kosora”, jednog od najistaknutijih imena hrvatske književnosti, koje je objavila nakladnička kuća Ex Libris. Kosorova Djea predstavio je urednik izdanja – akademik Dubravko Jelčić.
Ovim projektom Josip Kosor otima se zaboravu i na dostojan način predstavlja najširoj kulturnoj i stručnoj javnosti”, kazao je akademik Dubravko Jelčić, dodavši da je Kosor bio velika i neuobičajena ličnost hrvatske kulture, jedan od rijetkih koji je veću popularnost uživao izvan Hrvatske nego u domovini:

{play}images/audio2/Jelcic2-web.mp3{/play}

Akademik Jelčić je kazao da je nakon 1945. Kosor bio potpuno zaboravljen, da bi 1951. zahvaljujući Miroslavu Krleži, ipak bio izabran za redovitog člana Akademije. Družio se sa istaknutim europskim piscima, bio jedan od najprevođenijih hrvatskih pisaca i najizvođenijih hrvatskih dramatičara u inozemstvu između dvaju ratova. Njegov dramski prvijenac „Požar strasti” iz 1910. godine izazvao je opće oduševljenje u tadašnjim austrijskim i njemačkim krugovima, a drama je igrana na pozornicama diljem Europe. Kosor je tri puta nominiran za Nobelovu nagradu, a umro je u Dubrovniku 1961. potpuno zaboravljen:

{play}images/audio2/Jelcic3-web.mp3{/play}

U 12 svezaka „Djela Josipa Kosora”, na više od 5.000 stranica objavljena su četiri Kosorova romana, četiri zbirke pripovijedaka, 14 drama, dva putopisna rukopisa, veći broj autobiografskih i memoarskih tekstova, članaka i feljtona, te izbor iz opsežne korespondencije. Objavljeni tekstovi u potpunosti poštuju izvorni leksik i pravopis Kosorovih rukopisa, a edicija je priređena prema autorovoj rukopisnoj ostavštini, koja se čuva u Arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU. Zašto se o Josipu Kosoru malo zna u hrvatskoj javnosti, akademik Jelčić kaže:

{play}images/audio2/Jelcic4-web.mp3{/play}

U Narodnoj knjižnici sinoć se okupio veliki broj Drnišana, a uz autora izdanja akademika Jelčića, o ediciji su govorili i ravnateljica Narodne knjižnice Danijela Drezga i kustos Gradskog muzeja Drniš Davor Gaurina.