Pauk i Baranović o ukidanju PPDS-a i potpore Drnišu

Nacrt prijedloga Zakona o regionalnom razvoju ukida područja od posebne državne skrbi (PPDS) i uvodi potpomognuta područja koja će pomoć od države ubuduće dobivati na temelju indeksa razvijenosti. Ako se uvaži postojeći izračun indeksa iz 2010. godine Grad Drniš više neće biti područje kojemu treba državna pomoć.
Uredba o indeksu razvijenosti donesena 2010. godine temelji se na: stopi nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskim prihodima jedinice lokalne samouprave, općem kretanju stanovništva, stopi obrazovanja.
Lokalne samouprave podijeljene su u skupine, a pravo na državnu pomoć imaju one u I. i II. skupini. Drniš je svrstan u treću skupinu razvijenosti čija je vrijednost indeksa između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske skupa sa daleko razvijenijima i jačim Vodicama.
Visoki indeks uglavnom je rezultat toga što su pojedini poduzetnici u Gradu Drnišu registrirali svoje firme bez da ovdje zaista i djeluju a kako bi iskoristili porezne pogodnosti koje im pruža područje od posebne državne skrbi.

Što o tome misle i je li sazrjelo vrijeme za ukidanje područja od posebne državne skrbi upitali smo župana Šibensko kninskog Gorana Pauka i saborskog zastupnika HNS-a Petra Baranovića.

 Župan Goran Pauk (HDZ):

– “Ovako kako je predviđeno u nacrtu izmjena Zakona o regionalnom razvoju mislim da nije sazrjelo vrijeme. Što se tiče Grada Drniša praksa i teren nam govore bit će problema. No kad teoretski čujete resornog ministra i njegove suradnike koji su nacrt izmjena zakona pripremili bez nas sa terena sve izgleda divno i krasno. Dakle područja od posebne državne skrbi i brdsko planinska područja nestaju iz zakonske regulative a uvode se potpomognuta područja koja će se pomagati ovisno o indeksu razvijenosti. Ako se to primjeni u praksi Drniš ostaje bez 7 milijuna kuna izvornih prihoda. Za drniško područje to znači daljnju devastaciju, depopulaciju, nerazvijenost. Drniš nema veliki broj nezaposlenih, firme koje djeluju relativno dobro posluju. Glavni problem je u firmama koje su na području Grada Drniša registrirane, koje ostvaruju određene prihode odnosno dobiti koje se raspoređuju po glavi stanovnika a da su ti prihodi negdje drugdje – sjedišta su u Drnišu a firme rade na drugom području. To je problem kojega statistika ne vidi. Ja se nadam da do toga neće doći jer će vezati ruke gradskoj upravi”, kazao je župan Pauk.
Hoće li aktualna Vlada uzeti u obzir parametre po kojima je Vlada Jadranke Kosor 2010. godine izračunala indekse razvijenosti jedinica lokalne samouprave još je nepoznato, Pauk smatra da oni nisu loši:
– “Treba naći pravu mjeru ali ovi postojeći parametri nisu loši. Govori se o stopi nerazvijenosti, obrazovanja, demografskim kretanjima, vlastitim proračunskim prihodima, dohodak po stanovniku, sve je to uredu. Ali nisu pravi odraz situacije na terenu, ono što pokazuju u slučaju Drniša nije u redu” – smatra Goran Pauk. 

HNS-ov saborski zastupnik Petar Baranović smatra da u svakom slučaju Drniš neće ostati bez potpore države:

– “Došlo do ukidanja PPDS-a ili ne, mislim da područja poput Drniša i dalje trebaju zadržati određene benefite posebno kada se u obzir uzme mogućnost dobivanja prioriteta u povlačenju sredstava iz fondova EU jer i danas u Hrvatskoj postoje općine i gradovi u područjima koja su hendikepirana, kako zbog posljedica stradanja u Domovinskom ratu tako i zbog činjenice da postoje neki drugi specifični hendikepi po pitanju lokacije ili nedostatne infrastrukture. No u onom klasičnom smislu u kakvom smo do sada imali područja od posebne državne skrbi možda ipak je sazrjelo vrijeme da se ukinu, ali bi određenu vrstu benefita za manje razvijena područja trebalo zadržati, smatra saborski zastupnik Baranović.
Što se tiče indeksa razvijenosti kaže da se apsolutno ne može komparirati područje Vodica i Drniša:
– “Drniš je pretrpio znatna materijalna stradanja u Domovinskom ratu, ali i način privređivanja u Drnišu kao i sama struktura gospodarskih djelatnosti u Drnišu su drugačija nego u Vodicama. Drniš kao i drugi krajevi dobiva određenu potporu za svoje projekte od središnje centralne vlasti u onoj mjeri koliko je to moguće. Ta će se politika nastaviti i dalje. O tome koje sve posljedice mogu izaći iz nacrta zakona možemo govoriti tek kad prijedlog zakona dođe u prvo čitanje i kad vidimo detaljan sadržaj i namjere predlagatelja.
A ako vidim da stvari idu u krivom smjeru ja ću kao saborski zastupnik reagirati.
Parametre po kojima je indeks razvijenosti izračunat iskreno da vam kažem nisam posebno proučavao pa ih ne mogu ni komentirati. Ali s obzirom na aktualnost problema i na činjenicu da se pripremaju određene promjene uzeti ću sebi obvezu da kao saborski zastupnik proučim materiju, posebno jer dolazim iz izborne jedinice koja ima naglašeni udio općina i gradova koji, na žalost, imaju status područja od posebne državne skrbi”, kazao nam je Petar Baranović.