O jeziku treći put

U ovim našim razmatranjima o jeziku nekad i jeziku danas, o različitim izrazima koji su nekada bili živi jezik, a danas se za njih gotovo niti ne zna, čovjek se osjeća kao u plovidbi po moru. Usprkos tisućama milja koje preploviš, uvijek ima još neko more, još neka luka ili zaljev u kojem nisi bio. Mi nećemo žuriti s plovidbom, ići ćemo polako, svjesni prije svega one stare: Navigare necesse est!
Kod nas su česti nadimci, uz ime i prezime još nekakav opisak ili te osobe ili možda i cijele obitelji. Znali su se nadimci dobivati i po poštapalicama koje je pojedinac rabio. Dobro se sjećam moga učitelja iz osnovne škole koji mi je predavao matematiku i fiziku. Imao je on svoje lijepo ime Mjo, ali svi smo ga zvali DEDERA, jer je on svako malo nama govorio: Dedera mi ti napravi ovo ili ono. I osta on tako za Dederu.
Moga ćaću zvali su BOKS jer je bio jak, velik i debeo. Tako sam i ja, po logici stvari, bio dugo vremena mali Boksov. Nadimci su bili uvijek i nekakva oznaka, fizička i karakterna, pa sam imao prijatelje koji su imali nadimke Crni, Bjondo, Lole, Klinjo, Lića, Popo, Bare, Brko, Čane, Mimi, Kići, Braco, Krečan i slično, a za nadimak PA ŠU zaista ne treba dodatnih pojašnjenja. Zanimljiva je situacija kad bi žena postala Šiminica po svom mužu Šimi, a i on bi onda izgubo svoj identitet i postao bi samo Šime, Šiminčin muž.
Uvijek kad sam u prigodi volim slušati stari svijet kako priča. Otvori se jednostavno jedno vrijeme, davno zaboravljeno, pa onda čovjek lako čuje i za ŠUDAR ili maramu, džepnu maramicu ili ŠUDARIĆ na kojem bi se vezao FJOK ili grop kako bi bio podsjetnik na nešto što se mora učiniti. U tim prigodama znalo bi se za koga i reći kako je BATURLAST, odnosno kratkog širokog lica i kratkog vrata. Kad bi se netko CIGANIO, to bi značilo da se neozbiljno pogađa oko cijena. Za mlađe žene ili nevjeste koje bi bile izrazito govornički raspoložene, znalo bi se reći da KAKOĆU, znači kokodaču kao kokoši kad snesu jaja.
A vi, poštovane slušateljice i poštovani slušatelji, pazite kad ŠURITE prasad da se i vi ne oparite vodom ili ozlijedite. I kad se umorite, malo PRITRENITE, zaspite na kratko. A nakon odmora slijedi opet naša zajednička plovidba morem starih riječi i izraza.