Na okruglom stolu u organizaciji SDP-a o apsurdima hrvatske poljoprivrede

Zadnjih desetak godina u Hrvatskoj je prisutan nenormalno visoki uvoz poljoprivrednih proizvoda i deficit u poljoprivrednoj proizvodnji, u odnosu na one kapacitete koji se proizvode. Hrvatska je uvijek imala veću proizvodnju poljoprivrednih proizvoda nego potrošnju što se zadnjih 15 tak godina promijenilo. Trenutno oko milijardu dolara godišnje više uvezemo nego izvezemo poljoprivrednih proizvoda. Hitno treba smanjiti uvoz hrane a prioritetno je i povezivanje proizvođača jer oni koji pojedinačno izlaze na tržište nemaju nikakve šanse pokraj velikih trgovačkih društva koja djeluju u Hrvatskoj a bave se poljoprivrednom proizvodnjom , kazala je danas na okruglom stolu o poljoprivredi Dragica Zgrebec predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora i saborska zastupnica SDP-a.

Naglasila je da treba zaustaviti stagnaciju i iseljavanje seoskog područja u Hrvatskoj što je i cilj europske politike koja velika sredstva izdvaja za ruralni seoski razvoj.

“Hrvatska može proizvesti dovoljno hrane za svoje stanovništvo. Može s obzirom na kvalitetne potencijale u zemljištu biti i oaza Europe za proizvodnju kvalitetne hrane”, naglasila je Zgrebec te ukazala na prednosti i nedostatke,

” Prednost je ogroman neiskorišteni potencijal u zemljištu, obrađujemo oko milijun hektara manje nego što je to bilo krajem osamdesetih godina,  imamo zemljopisne i klimatske raznolikosti, te zalihe vode. Nedostatci su mali usitnjeni posjedi na kojima se ne može konkurentno proizvoditi, niska tehnološka opremljenost i niska obrazovna razina nositelja poljoprivrednih gospodarstava, istaknula je Zgrebec.

SDP nadalje ukazuje da Hrvatskoj trebaju dva pristupa prema poljoprivrednim proizvođačima. Jedan prema robnim proizvođačima, koji mogu poslovati na ekonomskim načelima i drugi prema malim gospodarstvima koja bi trebala imati mješovite izvore prihoda, dio iz poljoprivrede, te dio iz dodatnih prihoda odnosno iz malih programa koji se tiču ruralnog razvoja.

– “Ruralni razvoj se ne može voditi bez interakcije državnog i lokalnog interesa”, kazala je Zgrebec.

Okrugli stol danas u Drnišu organizirao je SDP Šibensko kninske županije a sudjelovali su brojni drniški poznati vinari, maslinari, pčelari i sirari među njima Ivan Petrović iz I PAK-a, Željko Pilić iz miljevačke pršutane BEL CRO, medar Miljenko Čavlina Poljoprivredni obrt Prominka, vinar Marko Duvančić, koji su iznijeli svoje probleme u poslovanju kao i generalne probleme i apsurde hrvatske poljoprivrede  i zakona koji je prate. Okruglom stolu nazočio je Davorin Pamić iz Hrvatske poljoprivredne agencije, predstavnici najvećeg županijskog trgovačkog lanca “Djelo”, Ivan Vranjić tehnički direktor Vinoplod Vinarije Šibenik i drugi.  Pozvani su bili i predstavnici drniške vlasti no nitko se nije odazvao.

Anita Bara predsjednica županijskog SDP-a na okruglom stolu je kazala:
– “Jedina smo županija koja nema ured za poljoprivredu, niti centar za informiranje poljoprivrednika. Uz to smo i jedina županija koja nema vinske ceste i ceste maslinovog ulja”, kazala je Bara.

Zgrebec je još istaknula kako treba osmisliti potpore za one koji će povećavati poljoprivrednu proizvodnju i za one koji je napuštaju a to su velikim djelom staračka poljoprivredna domaćinstva, dakle ljudi koji nemaju uvjete za mirovinska primanja.

– “Oni tada dolaze u sustav socijale taj dio treba riješiti socijalnim mirovinama. Oni koji napuštaju svoje imanje, predaju zemlju u državno vlasništvo, trebaju imati pravo na socijalnu mirovinu, veću od obične socijalne mirovine koju u Europi primaju svi koji nemaju uvjete za mirovinu a navršili su 66 godina života. Onima koji ostaju u poljoprivredi potrebno je davati državna jamstva ili kredite za kapitalna ulaganja, odnosno za tehnološka poboljšanja što bi trebala raditi HBOR, koja se sve više uključuje u financiranje poljoprivredne proizvodnje međutim nedovoljno jer je financijski preslaba da bi to mogla nositi”, rekla je Zgrebec.

Na lokalnim razinama, SDP drži, potrebni su ljudi koji će raditi na programima, timovi koji će osmišljavati projekte i malim poljoprivrednicima biti na usluzi .

Potrebno je osnovati i Agenciju za ruralni razvoj koja će pratiti realizaciju projekata za koje se povlače sredstva iz europskih fondova.

– Ruralni razvoj su i mali obrti i turizam i infrastruktura i već sada općine koje broje manje od 10 tisuća stanovnika mogu se uključivati u različite oblike malih projekata za ruralni razvoj prvenstveno infrastrukture, od nerazvrstanih cesta do vodoopskrbe i odvodnje. Projekte bi trebalo već imati pripremljene ili ih treba ubrzano pripremati da se već prvu godinu sredstva mogu povlačiti uz EU. Do sada je vrlo mali stupanj iskorištenja, SAPARD-a program je ostvaren samo 6 posto, koliko je otišlo direktno proizvođačima”.

Što se tiče zemljišne politike, dva su problema, kako se koristi državno poljoprivredno zemljište i njegova prenamjena.

– “Zemljište država ne bi trebala prodavati jer je ono uređeno, komasirano, sa uređenom odvodnjom, drenirano i to su recimo u Slavoniji ozbiljne površine za proizvodnju. Seljaci u ovom trenutku su prezaduženi i nisu u stanju kupovati zemljište.

Treba sudjelovati u okrupnjavanju posjeta različitim agrotehničkim mjerama, te u izgradnji infrastrukture za navodnjavanje. Nenormalno je da nemamo zakon o komasaciji uz ovakve probleme o zemljišnoj politici”, zaključila je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.