Na cijelom jugoistoku Europe drniški kraj najbolji za solarne elektrane

Drniško područje najatraktivniji je prostor za izgradnju solarnih elektrana na cijelom jugoistoku Europe, kazao je diplomirani inženjer elektrotehnike, prof. dr. Ranko Goić sinoć u Drnišu na tribini “Što su solarne elektrane i treba li ih graditi u drniškom kraju”, koju je organizirao Savjet mladih. Tribina je okupila pedesetak zainteresiranih građana, predstavnika vlasti, ali i investitora kojima je drniško područje zanimljivo, ne samo zbog obilja sunca, nego i zbog postojanja već izgrađene i kvalitetne elektroenergetske infrastrukture.

Građane je najviše zanimalo koja je korist društvene zajednice od izgradnje solarne elektrane. Na to pitanje prof. Goić je kazao kako je riječ o relativno malom broju zaposlenih, nekih dvadesetak ljudi.

– “Propisima još nije predviđeno ali očekuje se da će se u gradsku blagajnu slijevati oko jedan i pol posto ukupnog bruto prihoda godišnje zarade investitora odnosno da će vrijediti ista pravila kao i za vjetroparkove, dok će pri gradnji solara bit angažirani i brojni kooperanti. U gradski proračun stizat će i novac od komunalne naknade iako ni to pitanje nije zakonski jasno definirano”, kazao je Goić koji je naglasio da solarne elektrane nemaju loš utjecaj na okoliš, niti ga zagađuju, te da su bezopasne po zdravlje ljudi, sa čime se mnogi okupljeni nisu složili izražavajući svoje negodovanje što potencijalni investitori uporno odbijaju izraditi Studiju utjecaja na okoliš jer nisu na to obavezni za solarna polja veličine do 1 megavata.
No poanta je narod razuvjeriti sa stručnog aspekta da zaista nema nikakvih nepoznanica glede možebitnog zagađivanja.

Izražen je i jedinstveni stav da Drnišani podržavaju obnovljive izvore energije no da prostor kojega Drniš ima treba pametno iskoristiti, da se izgradnja ne događa stihijski.

“Tribinom su se počele razbijati i predrasude prema solarnim elektranama a koje su se pojavile uglavnom iz neznanja”, kazala je zamjenica gradonačelnika Drniša Vlatka Duilo.
– “Nemamo ništa protiv izgradnje solarnih elektrana, prvenstveno zbog koristi koju će zajednica imati ali bitno je odrediti o kojem je prostoru riječ i kolike veličine. Prostorom je bitno upravljati. Imamo u blizini Nacionalni park Krka, imamo određenje inicijative vezane uz razvoj ruralnog turizma ali i poljoprivrede o čemu treba također voditi računa”, kazala je Duilo.

Izmjenama i dopunama prostornog plana Grada Drniša za izgradnju solarnih elektrana predviđeno je 150 hektara na području Miljevačkog Gaja, koji se naslanja na 500 hektara područja Općine Promina predviđenih za istu namjenu. Riječ je o nenaseljenom kršu, državnom zemljištu.

– Mi smo 2008. godine pokrenuli inicijativu da se 370 hektara prostora, koji je trenutno pod minama, razminira i dobije neku namjenu. Jedini zainteresirani bili su investitori u alternativne oblike energije. Da bi dobili geografsku cjelinu u prijedlog prostornog plana stavili smo 500 hektara namijenjenih za izgradnju solara. Na tribini sam dobio odgovore na dva pitanja koja su me zanimala. Prvo da moderne tehnologije, moderno proizvedene foto naponske ćelije koje se uglavnom proizvode u Kini kad se jednom proizvedu i uprešaju u tvornici više ne predstavljaju opasnost za okoliš u narednih 25 godina koliko je njihov vijek trajanja. Dakle nema štetnog utjecaja na okoliš a drugi odgovor je da ne postoje zapreke u infrastrukturi za realizaciju izgradnje. Nadam se da će do investicije doći na našem području. Na nekakvih 100 megavata snage bilo bi do 25 zaposlenih što također nije zanemarivo. Tu su još i doprinosi iz proizvedene energije koji su dodatno pozitivno i motivirajuće za lokalnu zajednicu, jer trenutno za taj krš koji je u državnom vlasništvu ne dobivamo nikakvu naknadu i nikoga ne zapošljavamo, kazao je načelnik Općine Promina Paul Cota.