HNS Drniš: Strategija razvoja Grada Drniša je nabacana i nedorečena

Klub vijećnika HNS-a Gradskog vijeća grada Drniša danas se priopćenjem oglasio povodom usvojene Strategije razvoja Grada Drniša, koja je usvojena na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća prije više od mjesec dana, 13. lipnja 2016.

U priopćenju se navodi kako je Strategija usvojena bez ikakve rasprave, te da je ovaj dokument samo još jedna prevara građana u režiji gradonačelnika Josipa Begonje. Tvrdi tako troje vijećnika HNS-a – Vlatka Duilo, Jure Ivić i Marin Malenica, koji toj sjednici nisu nazočili, a kako navode iz opravdanih razloga.

Priopćenje Kluba vijećnika HNS-a vam prenosimo u cijelosti:

Svaki Grad donosi niz dokumenata, što u nadležnosti Gradskog vijeća, što u ovlasti Gradonačelnika. Većina ih se lako promjeni i nemaju dugoročne posljedice u slučaju pogrešaka, kako sadržajnih tako i formalno pravnih. Najvažniji su proračun i prostorni plan koji bitno utječu na sve aktivnosti i funkcioniranje Grada.
Uz njih koji su javnosti i medijima najzanimljiviji,često nezapaženo prođe jedan od najvažnijih dokumenata sa najdugoročnijim posljedicama – STRATEGIJA RAZVOJA GRADA.

Tako je dana 13.06.2016.održana 19. sjednica Gradskog vijeća Grada Drniša koja je trajala čitavih deset minuta, s četiri točke dnevnog reda, na kojoj je donesena Strategija razvoja Grada Drniša. Eto, nakon pune četiri godine vladajući HDZ napokon je predložio i svojom većinom kao i uvijek, naravno bez rasprave,na Gradskom vijeću usvojio dokument koji bi trebao biti temeljni akt na kojem će počivati razvoj Grada Drniša i kojim se definira njegova budućnost u slijedeće četiri godine.

S obzirom da iz opravdanih razloga nismo prisustvovali sjednici na ovaj način želimo građanima iznijeti stav Kluba vijećnika HNS-a o donesenom aktu.

Klub vijećnika HNS-a je nekoliko puta, koristeći institut vijećničkih pitanja,tražio od Gradonačelnika Grada Drniša izradu Strategije koja je akt od prvorazrednog značenja za svaku jedinicu lokalne samouprave koja ozbiljno promišlja napredak za dobrobit svojih građana. Opravdanja su bila razna, a najčešće spominjani razlog je bio da Grad Drniš ne može donijeti Strategiju razvoja jer je prethodno potrebno donijeti Strategiju razvoja Županije što naravno nije istina, jer primjerice Grad Šibenik je donio istu. Isto je ustvrdio Gradonačelnik na sjednici Gradskog vijeća 11.svibnja 2016. i za mjesec dana predložio Strategiju razvoja koju je HDZ-ova većina i usvojila.

Donesena Strategija razvoja je samo još jedna prevara građana Grada Drniša u režiji aktualnog Gradonačelnika Grada Drniša, Josipa Begonje.
Dokument usvojen na Gradskom vijeću, za čiju izradu je navodno korištena metodologija “odozdo prema gore” i u čijoj izradi su sudjelovali javni, privatni i civilni sektor, petnaest članova radnih skupina za koje se ne zna na koji način su izabrani otvara brojna pitanja na koja nema odgovora.

Tko je predložio članove radnih skupina? Po kojim kriteriju su odabrani? Je li objavljen javni poziv za zainteresiranu javnost? Koji članovi su kroz radne skupine sudjelovali u izradi Strategije? Koliko radnih sastanaka je održano i tko je na istima prisustvovao?

Zašto nisu rađene ankete, zatim “b to b” sastanci s relevantnim sudionicima,( npr. s ravnateljem NP ” KRKA” )?
Opis izrade strategije je izostao, kao što je ostao nepoznat i vanjski suradnik, konzultant čije usluge su korištene pri izradi Strategije. Strategija bez jasno definiranog Akcijskog plana provedbe koji podrazumijeva izradu operativnih planova, izradu godišnjih izvješća te internih i eksternih evaluacijskih izvješća je dokument koji je sam sebi svrha, kojim je ispunjena forma bez namjere da ima značajan utjecaj na razvoj Grada Drniša.

Strategija je preveliki dokument koji se sastoji od 119 stranica, 75 stranica analize problema ili bolje rečeno prepisanih podataka iz različitih izvora, 20 stranica prioriteta i mjera iz kojih je jako teško odrediti u što bi potencijalni investitori mogli ulagati. Ciljevi su nerazumljivi i ne logično objedinjeni, iako se Strukturni fondovi baziraju na pokazateljima uspješnosti ( indikatorima), u strategiji nema kvantitativnih pokazatelja, izostali su konkretni brojčani pokazatelji. Pokazatelj ne može biti općenita formulacija, npr. povećati razinu znanja ili broj novih inovativnih ideja.
Nije jasno čemu služe poluprazne tablice pokazatelja strateških ciljeva!?
Nedostaje poveznica sa susjednim gradovima i općinama, posebno na obali,Šibenikom, Vodicama i ostalima kao mogućnost plasmana proizvoda, dovođenja turista u Drniši sl.

Usvojeni strateški dokumenti u kojem napisani ciljevi i prioriteti predstavljaju plod nečijih želja,kako bi dokument imao lijep izgled,ne počiva na realnoj situaciji, siromašne lokalne samouprave bez vizije i kapaciteta da podrži bilo kakvu investiciju prvenstveno zbog nedovoljnog broja stanovnika i nedostatka kvalificirane radne snage.
Iako se kao najveći problem kroz čitavu Strategiju provlači loša demografska slika, kroz niti jednu mjeru nisu predložena i dana rješenja za poboljšanje demografske slike na području Grada Drniša.
Strategija je u mnogim dijelovima puna kontradiktornih tvrdnji, pa tako u analizi postojećeg stanja na str. 47. stoji ” U te dvije zone ( poslovna zona Radonić i Drniš),ima i najviše ulaganja jer su komunalno opremljene i definirani su vlasnički odnosi…, a na str. 67. u sažetku razvojnih problema u gospodarstvu se navodi ” dio poduzetničkih zona nije komunalno opremljen”. I tu nije kraj jer se na str.77. u SWOT analizi kao prilika ili postojeća snaga navode ” Komunalno opremljene gospodarske zone spremne za greenfield investicije, a na str. 93. Mjera III.2. Razviti poduzetničku infrastrukturu i aktivno raditi na privlačenju ulagača kao jedan od ciljeva stoji izgradnja i opremanje poslovnih zona i projekt izgradnje trafostanice u Poslovnoj zoni Radonić. Iz ovoga bi zainteresirani investitor jedino mogao zaključiti da treba pobjeći glavom bez obzira.

Str.17. u poglavlju Telekomunikacijska infrastruktura piše “…a širokopojasni pristup internetu problematičan je jedino u ruralnim područjima Grada Drniša.” A prava istina je da rasprostranjenost nepokretnog širokopojasnog interneta iznosi samo 33,07 %.

Str. 24. ” Na području Grada Drniša dominiraju površine pod šumskom vegetacijom (118,56 ha), a na str.25. u Tablici 6 Šumsko zemljište na području Šumarije Drniš navedene su slijedeće površine: obraslo 22 745 ha, šikara 23 526 ha, neobraslo 550 ha, što ukupno iznosi 45 821 ha. Ovaj podatak u potpunosti oslikava pristup izradi strategije. Razlika između ova dva podatka je ništa manje nego 45 702 ha.
U mnogim poglavljima i mjerama se redovne aktivnosti postavljaju kao strateški ciljevi što je vidljivo na slijedećem primjeru: Prioritet VII Razviti kvalitetnu prometnu, plinsku i informatičku infrastrukturu i osigurati veću energetsku učinkovitost kao stratešku mjeru sadrži uvođenje naplate parkiranja i postavljanje prometne signalizacije, a nigdje se ne spominje potreba uređenja i rekonstrukcija županijske ceste Drniš- Roški slap kao prometnice od posebnog značaja za daljnji razvoj turizma na čitavom području Grada Drniša i susjednih JLS, tragikomično.

U Strategiji se navodi potreba zaštite hrvatskog pršuta, ma što god to značilo, nigdje se ne spominje zaštita zemljopisnog porijekla drniškog pršuta unutar RH od 2012.god., a ni zaštita zemljopisnog porijekla drniškog pršuta u EU od 2014.god. Da li mi to imamo pretenzije stvaranja novog brenda pod nazivom “hrvatski pršut”. Stočarstvo u Strategiji ne postoji, osim što se na pojedinim mjestima spominje svinjogojstvo kao sirovina za proizvodnju drniškog pršuta.

Takozvana Strategija je konfuzna, nabacana, u određenim segmentima puna kontradiktornosti, nedorečena i kao takva predstavlja tek materijal ili podlogu za izradu ozbiljnog dokumenta koji neće biti sam sebi svrha već stvarni vodič razvoja Grada koji promišlja svoju budućnost. Vizija je općenito napisana i nema nikakvog lokalnog karaktera, kao što se odnosi na Drniš može i na Imotski, Slunj, Našice. Razvojni dokument koji se donosi na četiri godine treba u sebi sadržavati ciljeve koji su u tom vremenskom periodu realno ostvarivi. Begonji i družini je bilo potrebno četiri godine da shvate koju i kakvu korist bi imala zajednica od projekta izgradnje Doma za starije i nemoćne osobe: mogućnost smještaja za 100-150 korisnika kojima je to nasušna potreba, otvaranje 30-50 radnih mjesta i mogućnost ostanka isto toliko obitelji na području Grada Drniša. Jasno je da se realizacija ovog ili bilo kojeg zahtjevnijeg projekta ne može realizirati s toliko inertnom i nesposobnom predstavničkom i izvršnom, HDZ-ovom, vlasti.

Klub vijećnika HNS-a
u Gradskom vijeću Grada Drniša