HBOR i Grad Drniš održali radionicu: “Financiranje malog gospodarstva i ESI projekata”

Mogućnosti kreditiranja preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj za potrebe malog gospodarstva, za poticanje poduzetničke aktivnosti (početnike, mlade poduzetnike, žene poduzetnice), za predfinanciranje ili međufinanciranje ESI projekata, za financiranje projekata javnog sektora, te potpore izvoznicima – bile su teme radionice koju su jučer u Drnišu, pod nazivom “Financiranje malog gospodarstva i ESI projekata” organizirali HBOR i Grad Drniš.

Mira Krneta iz HBOR-a iz Područnog ureda za Dalmaciju za Radio Drniš je kazala:
– ‘Poticano kreditiranje ili financiranje obuhvaća mjere koje su vezane za nacionalnu politiku, poticanje malog i velikog gospodarstva, predfinanciranje europskih strukturnih i investicijskih fondova i podršku u vidu financijskih instrumenata koji su nam na raspolaganju od prošle godine.
HABOR je definirao ciljanje skupine slično definicijama ciljanih skupina EU, što znači da posebno financiramo i potičemo početnike, mlade poduzetnike, žene poduzetnice, a pri čemu pod početnike podrazumijevamo osobe mlađe od 50 godina i koje na svoje ime nikada nisu imale otvorene obrt ili društvo pokreću samostalno poslovanje ili ne posluju duže od dvije godine i sami sebi osiguravaju radni odnos tijekom cijele godine.
Mladi poduzetnici su nam osobe do 30 godina starosti, većinski vlasnici društava, obrta ili samozaposlenici, dok žene poduzetnice su jedna ili više žena vlasnice ili suvlasnice kao i zaposlenice u obrtu ili društvu.
Krediti koji im stoje na raspolaganju su u iznosu od najmanje 80 tisuća kuna do najviše 700 tisuća kuna, ne financiramo porez na dodanu vrijednost osim u iznimnom situacijama a rok otplate je do 12 godina, uključujući 2 godine počeka uz godišnju kamatnu stopu od 2%. ‘ – istaknula je Mira Krneta.

HABOR ima i posebni kreditni program za poljoprivrednike.
– ‘Radimo ga u suradnji sa poslovnim bankama, financiramo OPG-e, obrte ili trgovačka društva za sve namjene u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Dakle stočarstvo u svim oblicima, podizanje dugogodišnjih nasada, prerađivačku industriju temeljenu na poljoprivrednim proizvodima. Uvjeti financiranja su od najmanje 80 tisuća kuna do najviše 3,5 milijuna kuna, rok otplate je do 14 godina uključujući 4 godine počeka, a kamatne stope su 2 i 4 % odnosno do 30. 06. ove godine ta kamata od 4 je smanjena za jedan postotni poen, a kamata od 2 % namijenjena je poduzetnicima u poljoprivrednoj proizvodnji koji su izvozno orijentirani. Dakle za one koji najmanje 30% svojih prihoda ostvaruju izvozom poljoprivrednih proizvoda ili poljoprivrednih prerađevina.

Na pitanje što su to ESI fondovi Krneta nam je odgovorila:
– ‘Novi način financiranja na našim prostorima koji je dostupan malim i srednjim poduzećima, dakle samo njima a na temelju prethodne analize generalne nedostupnosti malim i srednjim poduzećima komercijalnih izvora financiranja. ESIF financijski instrumenti sastoje se u tome da se iz namjenskih sredstava europske investicijske banke i europskog investicijskog fonda plasiraju sredstva uz kamatu od 0%.
U javnoj nabavi sklopljen je ugovor sa poslovnom bankom na temelju najniže ponuđene kamatne stope pri čemu je onda pola kredita uz kamatu od nula posto a druga polovica uz kamatu koju su poslovne banke ponudile u javnoj nabavi. Zbog jako niske kamatne stope to su jako povoljni krediti uz to naknada za obradu kreditnog zahtjeva i za rezervaciju se ne naplaćuju pa su ti zavisni troškovi financiranja još povoljniji’, kazala je gđa Krneta i dodala:
– ‘Sa Gradom Drnišom surađujemo jako dugo, pogotovo po pitanju segmenta informiranja o korištenju kreditnih sredstava za projekte javnog sektora. Inicijativa je i ovoga puta za radionicu potekla od Grada Drniša sa ciljem informiranja zainteresiranih natjecatelja na fondove europske unije za ulaganje u nepoljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom imanju no iskorištena je i za informiranje o dodatnim izvorima financiranja koji stoje na raspolaganju od strane HBOR-a . Nadamo se uskoro i novim radionicama, i da ćemo potaknuti potencijalne prijavitelje ne europske fondove kako bi se sredstva iskorstia u što većoj mjeri’, poručila je Krneta.