DRNIŠKA 2017.

- 8. siječnja 2018.

Cijeli niz projekata obilježio je drnišku 2017. godinu – neki od njih su plinofikacija Drniša, puštanje u probni rad pročiščivača otpadnih voda, potpisan je ugovor s Hrvatskim cestama za obnovu državne ceste D33 tj. ulice Ivana Meštrovića, održan je 4. Međunarodni festival pršuta, uložena su značajna sredstva u asfaltiranje nerazvrstanih cesta, potpisani ugovori s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, a pred nama je sanacija i zatvaranje odlagališta Moseć.

  • Izbori

U svibnju su održani i lokalni izbori na kojima je Josip Begonja potvrdio svoj mandat, odnosno reizabran za gradonačelnika.
Na naše pitanje o izborima i je li iznenađen rezultatima pojedinih stranaka gradonačelnik je kazao
– ‘Ne gledam toliko na druge, koliko gledam gdje smo mi (HDZ) i kako našim biračima pokazati vjerodostojnost, te kako dobiti i opravdati njihovo povjerenje. Mogu reći da sam zadovoljan s 9 mandata koje je HDZ-ova lista osvojila’ – kazao je uvodno gradonačelnik Begonja.

  • Plinofikacija

Tvrtka EVN završila je prvu fazu plinofikacije Drniša, a to je dovođenje plina do industrijske zone i tvornice Aluflexpack Novi. Napravljeno je preko četiri kilometra plinovoda, a za sada je već 15 kućanstava podnijelo zahtjev za priključak na mrežu od čega je osam već priključeno ili u postupku priključivanja. Muke po plinovodu su iza nas, barem privremeno jer je druga faza plinofikacije pred nama. – ‘Nastavak radova na plinovodu ići će prema naselju Badanj tj. prema tvrtki Dalmacijavino Split, a namjeravaju ići i dalje prema GIRK Kalunu, ako postignu dogovor s njima i to prije početka ljeta 2018.g.’ – navodi Begonja.

  • Pročistač

Pročišćivač otpadnih voda započeo je s probnim radom sredinom 2017. godine, a u prosincu je završio probni rad i ono što se sad čeka je uporabna dozvola.
– ‘Jednom kad se uporabna dozvola dobije pročišćivač će se službeno pustiti u rad, a upravljanje nad njim će preuzeti tvrtka RAD što će značiti i fizičko preseljenje tvrtke u nove prostorije sagrađene uz pročišćivač’.
Akumulacija Čikola
Gradnja zapornice i stvaranje male akumulacije na Čikoli projekt je za koji su se u gradskoj upravi nadali da će biti dobar, nažalost nije prošao. Zapornica bi osiguravala dovoljne količine vode za navodnjavanje 50-60 hektara Petrova polja. – ‘Projekt je propao u postupku dokazivanja da ne postoje zaštićene endemske vrste’ – razočaran je gradonačelnik.

  • Uređenje ulice Ivana Meštrovića

Grad je pripremio projekt u suradnji s Hrvatskim cestama za kompletnu rekonstrukciju državne ceste od Drniša prema Kninu, ulice Ivana Meštrovića i to u vrijednosti od 20 000 000 kuna bruto. Taj projekt obuhvaćai  gradnju fekalne i oborinske kanalizacije, nogostupa i signalizacije, a u sklopu radova će biti postavljen i plinovod. – ‘U tijeku je raspisivanje natječaja za izradu radova i on bi trebao biti objavljen do kraja siječnja. Mislim da je projekt dobar, jer će se naselje Badanj moći priključiti na fekalnu kanalizaciju, a imat će i mogućnost priključka na plinsku mrežu’.

  • Nerazvrstane ceste

Od drugih projekata valja spomenuti asfaltiranje 3,5 km nerazvrstanih cesta. Grad je dobio novac od Ministarstva graditeljstva i prostornog planiranja i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU i to 1 500 000kn za nerazvrstane ceste, a dio sredstava je išao iz gradskog proračuna.

  • Odlagalište Moseć

U planu je saniranje i zatvaranje odlagališta Moseć, zato što se otpad planira odvoziti u regionalni centar za gospodarnje otpadom Bikarac koji treba biti u funkciji do kraja 2018. godine. – ‘Mi smo kao potpisnici ugovora o odvozu otpada na Bikarac obvezni zatvoriti odlagalište Moseć’.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dalo je 260 000 kuna bespovratnih sredstava za revidiranje postojeće dokumentacije. Nakon revidiranja potrebne dokumentacije kreće postupak zatvaranja i sanacije. Osim toga grad planira izgradnju reciklažnog dvorišta koje bi trebalo biti gotovo 2018. godine. Otpad će se moći odvajati na licu mjesta, ali i na kućnom pragu, a za to će se pobrinuti grad kroz povećani broj spremnika za različite namjene. – ‘Mi ćemo nastojati da građani što manje osjete troškove koji će nastati. Važno je da građani odvajaju otpad. Gradska čistoća i grad Drniš su organizirali radionice o odvajanju otpada, ali se vrlo mali broj građana odazvao’.

  • Javna rasvjeta

Što se tiče uštede na potrošnji električne energije na javnoj rasvjeti grad radi na tome da se potrošnja smanji. Za sada je u 30 trafostanica ugrađen uređaj koji u određeno doba noći gasi javnu rasvjetu u pojedinim naseljima. – ‘Kako bi se primijetila značajnija ušteda potrebno je ugraditi te uređaje u preostalih 40 trafostanica. To naravno stoji ako ne bude daljnjih poskupljenja električne energije’.

  • Poduzetnička zona Drniš

Trenutno radimo i na programima uređivanja poduzetničke zone i planiramo napraviti nešto poput zone Podi u Šibeniku. – Napravili smo projekt uređenja poduzetničke zone vrijedan 9 160 000kn koji je trenutno u postupku obrade.

  • Manifestacije

U 2017. godini održan je i 4. Međunarodni festival pršuta i 1. Međunarodno ocjenjivanje vina. Gradonačelnik je istaknuo kako nije siguran da će grad u budućnosti moći biti organizator ove manifestacije. Predlažu kako bi organizaciju trebali preuzeti Udruga proizvođača drniškog pršuta ili Turistička zajednica grada Drniša. – Mi kao grad ne možemo više ni financijski, a ni kadrovski sudjelovati u organizaciji. Možemo biti glavni pokrovitelj i spona između organizacije i dosadašnjih pokrovitelja. Na budućem organizatoru je da odredi kakav će biti sljedeći festival.

  • Turizam

Što se turizma tiče gradonačelnik nam je otkrio da zadovoljan brojkama iz 2017. godine, a očekuje i daljnje napredovanje u 2018. godini. Također drugu godinu za redom Drniš je dobio priznanje Zlatna boula koju dodjeljuje TZ Šibensko-kninske županije za najuspješniju ruralnu destinaciju. Ono što ističe je razvoj turističke djelatnosti i OPG-ova -U pripremi je 12 novih poduzetnika, hoće li svi otvoriti ove godine ne znam ali polovica vjerojatno hoće. – kazao je gradonačelnik i napomenuo – ‘Turizam ovakvog vida ne može i neće biti glavni razvojni faktor ovog kraja’.

  • Projekt Revitalizacija kulturne baštine Grada Drniša

Krajem ljeta na utvrdi Gradina započeli su arheološka istraživanja u sklopu projekta revitalizacije Gradine. Prvo je napravljena izrada konzervatorskog elaborata kao preduvjet projekta, napravljeno je arheološko istraživanje, a uskoro će biti napisan i natječaj za izradu kompletne dokumentacije – idejnog rješenja, glavni projekt i izvedbeni projekt. Također dom kulture u Siveriću planira se prenamijeniti u Muzej rudarstva. –’To je ugovoreno i u tijeku je izrada dokumentacije, a za hostel u đačkom domu bi trebao biti potpisan ugovor. Ono što je skoro završeno je dokumentacija budućeg Centra za posjetitelje u nekadašnjem kinu Zora, a radi je Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu. Krajnji rok za dobiti dokumentaciju i dozvole je kolovoz’.

  • Poništenje dozvole GIRK Kalunu

Kraj godine obilježila je presuda Visokog upravnog suda koji je poništio presudu Upravnog suda u Splitu i poništio je dozvolu za gospodarenje otpadom Ministarstva zaštite okoliša i prirode od 05. listopada 2015. godine, koja je izdana tvrtki GIRK Kalun d.d. iz Drniša.
-‘Što se dozvole tiče to je priča koja je krenula 2015 godine. Naše pravosuđe ima previše predmeta i sporo je, ali dočekali smo poništenje dozvole i mislim da je to ispravno’.

  • Požar Promina

Nažalost 2017. godinu obilježila je i velika nesreća koja je u kolovozu zadesila naš kraj. Požar o kojem će se pričati još godinama, poharao je Prominu. Osam dana s vatrom su se borili vatrogasci koji su došli iz svih krajeva lijepe naše, a pridružili su im se i planinari, HGSS i civili. Ono što nas svakodnevno podsjeća na tu katastrofu je 2000 hektara opožarene površine koja je nepovratno uništila zelenilo Promine. – ‘Uvjeti nažalost nisu bili takvi da se požar ugasi u kratkom vremenu. Tu smo gdje jesmo, neki pomaci se naziru, zahvaljujući i donaciji koju je uručio Radio Drniš povodom svog 45 rođendana. Znam da je to ogroman prostor i da nije sve pristupačno, ali što prije pristupimo sanaciji prostora, brže će se šteta umanjiti, odnosno revitalizirati područje. Šuma je bila stara preko 100 godina i ništa ne možemo preko noći obnoviti’.

  • 2018.

U 2018. godini nastavit će se sa započetim projektima ali i pokrenuti neki novi. Radi se o revitalizaciji kulturne baštine, projektu Adriatic canyoning, a započet će se i s izgradnjom reciklažnog dvorišta – ‘Ono je potrebno ne samo zato što tako zakon nalaže već i zbog uredbi koje nas obvezuju na odvajanje otpada’.
Kroz projekte Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova i Ministarstva graditeljstva i prostornog planiranja će se nastaviti s uređenjem nerazvrstanih cesta. – ‘Ljudi danas žele imati vodu, brzi Internet, rasvjetu ali žele i uređene ceste jer nema smisla da se u današnje vrijeme vozi makadamima kao i prije 100 godina’.

  • Depopulacija

Problem iz godine u godinu predstavlja i depopulacija stanovništva. Drnišani odlaze trbuhom za kruhom bilo u veće gradove u Hrvatskoj ili u neke druge zemlje poput Irske i Njemačke, a studenti se mahom ne vraćaju iz mjesta studiranja. – ‘Nitko ne planira obitelj da bio dobio naknadu iz gradskog proračuna. Pad nataliteta možemo vezati uz odlazak mladih van Hrvatske, drniška djeca rađaju se u Njemačkoj, Irskoj i slično’.
Gradonačelnik ističe kako bi tom problemu trebala doskočiti i država i to mjerama koje bi mladim obiteljima osigurale stanove, majkama sa dvoje, troje ili više djece, osigurale status odgajateljice, sredstvima za srednjoškolce i ostalo. – ‘Na taj način bilo bi se lakše odlučiti za jednog člana obitelji više. Iz godine u godinu rađa se sve manje djece, a za 2017. godinu taj broj je 38. Ipak pozitivna stvar je da će u nekim drniškim tvrtkama doći do porasta zapošljavanja, pa će se time osigurati ostanak stanovništva u Drnišu’.

 


MIŠLJENJA ČITATELJA

OSTAVITE ODGOVOR

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena *



Radio Drniš

Sviramo samo najbolje

Current track

Title

Artist

Background
hrCroatian