Ukidanjem PPDS-a Drniš u proračunu ostaje bez 7 milijuna kuna?

‘Ako se primjeni prijedlog novog Zakona o regionalnom razvoju od 01. siječnja 2015. godine a koji bi zamijenio postojeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, te ukinuo Zakon o područjima posebne državne skrbi i Zakon o brdsko-planinskom području, nastupit će proračunska kriza za Grad Drniš i drniški kraj čiji je proračun u proteklom desetljeću i više, koristio fiskalnu beneficiju za ustupljeni dio prihoda od strane države (dio poreza na dohodak te kroz ustupljena sredstva od strane države-porez na dobit)’, tvrdi tako gradonačelnik Drniša Josip Begonja.
Prema Nacrtu prijedloga Zakona o regionalnom razvoju više ne bi bilo područja od posebne državne skrbi (PPDS) već potpomognuta područja a koja bi pomoć od države dobivala na temelju indeksa razvijenosti. Kvaka je u tome što po postojećem izračunu indeksa razvijenosti Grad Drniš nije svrstan u područja koja zaslužuju državnu pomoć.

Uredba o indeksu razvijenosti donesena je u mandatu predsjednice Vlade Jadranke Kosor 2010. godine kojom je definirano da se indeks razvijenosti izračunava na temelju:stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinice lokalne samouprave, općeg kretanja stanovništva, stope obrazovanja.
Lokalne samouprave glede stupnja razvijenosti podijeljene su u skupine, a pravo na državnu pomoć imaju samo one lokalne jedince koje su svrstane u I. i II. skupinu.
Drniš je jedini grad s područja posebne državne skrbi u Šibensko-kninskoj županiji koji je svrstan u treću i najvišu skupinu razvijenosti čija je vrijednost indeksa između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske, uz bok primjerice Vodicama:

– “To je zato jer su pojedini poduzetnici željeli iskoristiti određene pogodnosti koji im se pružaju s aspekta fiskalnih obveza na području od posebne državne skrbi.
Svoje djelatnosti formalno su registrirali kod nas i na taj način ostvarili određene porezne pogodnosti, a da stvarnu korist lokalna jedinica od njihovog poslovanja gotovo da i nema izuzev poreza na tvrtku. Takvi poduzetnici u drniškom slučaju u pravilu su kooperanti brodogradilištima na području Splitsko-dalmatinske županije i drugih županija, a koji među svojim zaposlenicima gotovo da i nemaju zaposlenike s prebivalištem na području drniškog kraja. Smatram da svrstavanje Grada Drniša u III. skupinu razvijenosti ne odgovara stvarnosti i bude li taj indeks vrijedio i pri primjeni novog Zakona o regionalnom razvoju čiji nam nacrt Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova nudi ovih dana, Grad Drniš i ukupan drniški kraj bit će gurnuti u stanje daljnjeg iseljavanja iz ovog kraja, kao i stanje ukupne besperspektivnosti”, kaže gradonačelnik Begonja.

Josip Begonja
Nadalje navodi da ako se uzme u obzir da je Grad Drniš i prije svoje administrativno-teritorijalne podijele na novoformirane općine: Promina, Ružić i Unešić te Grad Drniš pripadao krugu tkz. nedovoljno razvijenih krajeva, te je za ukupan komunalni i gospodarski razvoj crpio sredstva iz državnih izvora odnosno iz Fonda nedovoljno razvijenih krajeva, sasvim je jasno da nakon ogromnih ratnih šteta i gubitka oko 900 predratnih radnih mjesta samo u realnom sektoru, stupanj razvijenosti može biti samo manji od predratnog, što govori da podaci koji su uzeti pri izračunu indeksa razvijenosti 2010. godine ne odražavaju stvarno stanje razvijenosti Drniša i drniškog kraja.
– “Mnogo bi bolje bilo za lokalnu zajednicu da se postojeći zakon poboljša i unaprijedi uvažavajući potrebu da se pri izračunu indeksa razvijenosti uključe parametri poput: starosne struktura stanovništva, slabe naseljenosti ili općeg demografskog stanja. Broj stanovnika na području Grada Drniša ima kontinuirani pad od popisa do popisa, pa je tako u razdoblju od 1991. do 2001. godine izgubljeno više od 6.052 stanovnika što je pad od 41%, a od 2001. do 2011. godine izgubljeno je više od 1.000 stanovnika, odnosno s nekadašnjih 8.595 pali smo na 7.498 stanovnika (pad od 13%). Uzme li se u obzir da je na drniškom zavodu za zapošljavanje evidentirano preko 520 nezaposlenih ili 7% ukupnog stanovništva s područja Grada Drniša, tada je svakom jasno da ovo područje nikako ne može biti tako visoko pozicionirano glede svog indeksa razvijenosti, pa na koncu nitko se ne iseljava zbog ‘blagostanja'”, upozorava gradonačelnik Begonja.

Financijska sredstva koja bi izostala u proračunu Grada Drniša procjenjuju se godišnje na razini od oko 7 milijuna kuna.
– ” Zbog ulaska Republike Hrvatske u EU potrebno je udovoljiti većim standardima na komunalnom području za što su potrebna znatna ulaganja od strane lokalnih jedinica.
Novim Zakonom o regionalnom razvoju kakav se predlaže, država će smanjiti ionako nizak fiskalni kapacitet Gradu Drnišu koji upravo zbog toga neće moći ne samo vlastita sredstva ulagati u komunalne potrebe građana i poduzetnika, već zbog nedostatka sredstava za vlastiti udjel nećemo moći koristiti niti jedan EU fond, jer nećemo moći preuzeti na sebe onaj dio koji se tiče sufinanciranja”, naglasio je Begonja dodajući da ako dođe do ukidanja područja od posebne državne skrbi i ako se primjeni Zakon o regionalnom razvoju kakav se predlaže, stanje će u Gradu Drnišu biti još gore, jer doći će do drastičnog pada proračunskih sredstava, a bez tog novca, tvrdi, bit će blokiran ukupan razvoj drniškog kraja.

 

Odgovori