Drniški pršut dobio oznaku autohtonog hrvatskog proizvoda!

Drnišani se konačno mogu pohvaliti da je njihov pršut u visokom društvu od svega sedam hrvatskih autohtonih proizvoda, gastronomskih delicija.

– Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina potpisao je Rješenje za oznaku zemljopisnog porijekla drniškog pršuta, tako da je to 7. proizvod koji u Hrvatskoj ima tu oznaku”, objavio je pomoćnik ministra za poljoprivredu Luka Čuljak.

Udruga proizvođača drniškog pršuta broji 12 proizvođača, osam njih koji imaju veterinarski broj imat će, pitanje je dana, oznaku zemljopisnog podrijetla to su: “Bel Cro Trade” i “Ivić” s Miljevaca, “Maran” iz Trbounja, “Lacić” iz Razvođa, “Vajda” iz Mirlović Zagore, “Nira” i “Baba delicije” iz Pakovog Sela, “Melvan” iz Utora Gornjih.

Zahtjev je resornom ministarstvu predan prije više od godinu dana. Specifikaciju za projekt radio je dr.sc. Danijel Karloyi, sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dok je povijest drniškog pršuta iznio prof. Davor Gaurina iz Gradskog muzeja Drniš.

– Zahtjev se sastojao od 26 priloga. Sve je usklađeno sa pravilnicima i zakonima Europske unije. Zaštita će poboljšati stanje. U prvom redu drniški pršut će se moći prodavati samo sa žigom koji je sada registriran, proizvodnja se ubuduće mora vršiti strogo po specifikaciji koja je propisana, sve ono mimo specifikacije neće moći dobiti tzv. vrući žig. Kontrolu će provoditi država, one proizvođače koji se ne budu pridržavali odnosno falsifikate država će kazneno goniti. Uvelike će to smanjiti i prodaju falsifikata na tržištu. Više se to neće isplatiti, kazao je Zvonimir Marin, dipl. ing. agronomije i predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta.

  • Prvi takvi pršuti moći će se kušati u rujnu sljedeće godine

– Taj pršut će imati i posebnu cijenu. Sada se kilogram prodaje za 90 kuna, nova cijena bit će oko 120 kuna. Oznakom autohtonog proizvoda dobit ćemo standard u kvaliteti, ali i broj koji će biti priznat u Europskoj uniji. Oznaku izvornosti nismo mogli dobiti zbog problema nedostatka sirovine. Nje jednostavno nema na našem području pa ni na području Hrvatske, možemo je nabaviti bilo gdje u okvirima Europske unije. Godišnje se proizvede 35 tisuća komada drniškog pršuta iako imamo kapacitet za 80 tisuća. Ukupno u Hrvatskoj se potroši oko pola milijuna a proizvede se do 200 tisuća, sve ostalo je uvoz, što samo po sebi nameće koliko je prostora za napredak, naglasio je Marin.

Pršutari imaju namjeru i proslaviti dobivanje važnog priznanja a želja im je u Drnišu organizirati Međunarodni festival pršuta sa ocjenjivanjem.

Osim drniškog pršuta oznaku zemljopisnog podrijetla u Hrvatskoj imaju još samo krčki pršut, poljički soparnik, lički krumpir i meso zagorskog purana, dok oznake izvornosti nose: varaždinsko zelje i istarski pršut (zbog čega je pokrenut upravni spor).

drniski-prsut-1

drniski-prsut-2

Odgovori