Drnišani ne odustaju od povrata pravosudnih institucija

Drnišani ne odustaju od zahtjeva za ponovnim aktiviranjem Općinskog i Prekršajnog suda u Drnišu. Nakon Skupštine Šibensko kninske i Gradsko vijeće Drniša usvojilo je Zaključak upućen Vladi i Saboru Republike Hrvatske u svezi preispitivanja Odluke o ukidanju Općinskog i Prekršajnog suda Drniš ali i Trgovačkog suda Šibenik. Između ostaloga se ističe da je Općinski sud dao izniman doprinos prilikom gospodarskog oporavka drniškog područja nakon Domovinskog rata kao i u obnovi komunalne infrastrukture, posebno u dijelu rješavanja imovinsko pravnih odnosa. Njegova prostorna nadležnost obuhvaćala je 63 naselja odnosno područje od 842 kilometra četvorna što ga po veličina područja koje je pokrivao svrstava odmah iza Grada Zagreba. Ukidanje oba suda i njihovo preseljenje u Knin proizvelo je niz problema za sve žitelje i gospodarstvenike sa drniškog područja, navodi se u Zaključku Gradskog vijeća Drniša. Ujedno se naglašava da je prostor drniškog kraja zbog Domovinskog rata iznimno devastiran te je za njegov daljnji gospodarski i demografski razvoj potrebna pomoć svih institucija Republike Hrvatske pa tako i postojanje Općinskog suda Drniš.
Gradsko vijeće još jednom Ministarstvo pravosuđa, Vladu i Sabor Republike Hrvatske moli da preispitaju odluku o ukidanju drniških pravosudnih tijela ali i Trgovačkog suda u Šibeniku čijim bi pak ukidanjem, smatraju vijećnici, izgubio se pravni okvir osnovnih uvjeta gospodarskog razvoja na području Šibensko kninske županije. Nakon peticije građana koju je organizirala drniška udruga za građansku inicijativu i nakon intervencije saborskog zastupnika Ante Kulušića Drniš je nedavno dobio uredovni dan i to svakog petka u zgradi bivšeg Općinskog suda Drniš.
Tajnica Grada Marija Lovrić na sjednici je izrazila mišljenje da je drniški sud bio izuzetno ažuran,
– Da nije bilo suda ne bi bilo ni obnove. Pitanje postojanja suda je životno važno i za naš status grada. Bilo bi dobro ispitati na koji način su zadržani drugi sudovi koji i dalje egzistiraju a nemaju priliv predmeta za pet sudaca. Uostalom sudovi koji su preopterećeni mogu svoje predmete delegirati na one koji nemaju dovoljan priliv, kazala je Lovrić.


Odgovori