Kustosica Gradskog muzeja Drniš Antonia Tomić predstavila svoju prvu knjigu

  •  

“Sakralna arhitektura drniškoga i skradiskoga područja u XVIII. stoljeću” naziv je knjige kustosice Gradskog muzeja Drniš Antonie Tomić koja je javnosti predstavljena u četvrtak 14. prosinca 2017.,u prostoru JU NP Krka. Radi se o knjizi , koja je nastala kao proširenje diplomskog rada, koji je napravila pod mentorstvom docentice Dubravke Botica.

Drnišani su pokazali velik interes za knjigom te se u dvorani tražilo mjesto više. Na samom početku su govorili ravnatelj Gradskog muzeja Drniš Joško Zaninović i ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku Nataša Mučalo. 

Izradi knjige  autorica je posvetila dosta vremena. – Za sam diplomski trebalo mi je otprilike šest mjeseci, ali neke predradnje sam napravila kroz seminarske radove. Istraživanje se proširilo nakon što sam se zaposlila u Gradskom muzeju Drniš. – kazala nam je autorica. 

Knjiga obuhvaća sakralnu arhitekturu građevina čija je gradnja započela u 18. stoljeću. Tako u knjizi imate priliku saznati više o sljedećim crkvama: Gospe od Anđela na Visovcu, bivšoj katedrali u Skradinu – današnja crkva Porođenja Marijina, crkvama svetog Roka i svetog Ante u Drnišu, te na širem drniškom području crkvama Porođenja Marijina u Gradcu, svetog Mihovila u Oklaju i Gospe Čatrnjske u Lukaru.

Vrijednost građevine, kako smo čuli od autorice, se mjeri skupoćom i kvalitetom građevinskih materijala koji su korišteni, stručnosti graditelja i projektanata, ali i količini i kvaliteti izvedbe dekorativnih elemenata. – Kroz ovo izdanje sam nastojala pomiriti opća gledišta sa onim stručnim i znanstvenim. 

Ono što je najviše utjecalo na način i kvalitetu gradnje bio je odlazak Osmanskog carstva s našeg područja. Zato što se za njihove vladavine nisu mogli graditi katolički sakralni objekti. Nakon poraza osmanskog carstva Katolička crkva je nastojala što prije  vratiti katoličko stanovništvo na ovo područje, te je zato bivša džamija Halil Hodže prenamijenjena u današnju crkvu svetog Ante.  

Autorica koja je po struci povjesničarka umjetnosti objasnila nam je i koju ulogu ima Skradin u cijeloj priči. – Ključna poveznica sa Skradinom je crkveno ustrojstvo. Skradinska biskupija se prostirala i na dijelu drniškog područja, a ulogu su imale i žive trgovačke i gospodarske veze, te povezanost plemićkih obitelji koje su imale posjede u Šibeniku, Drnišu i Skradinu. 

Jednu zanimljivost o vezi Skradina i Drniša dodala je i ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku, Nataša Mučalo. – Visovac je katastarski podijeljen između Skradina i Drniša, te je upravo to točka koja ih još više povezuje.

Što se sljedeće knjige tiče autorica nam je najavila da će se posvetiti djelima Ivana Meštrovića, a kako je on bio svestran naći će se tu i neka njegova arhitektonska djela.

 Foto: Radio Drniš

Foto: Radio Drniš

Odgovori